Nakon što je Gospić ilegalno udomio europski otpad, Sisačko-moslavačkoj županiji je namijenjena sudbina europske klaonice i to pilića. Ali više od pet tisuća građana koji su se okupili danas u Zagrebu odlučno je da se prodaja zagađenja pod razvoj u Hrvatskoj više ne smije dopustiti. “Ovdje se radi o totalnoj promjeni koncepta – postojeću proizvodnju koja se oslanja na domaće kooperante, uglavnom mala obiteljska gospodarstva, želi se zamijeniti megalomanskim postrojenjima stranih investitora, koje nije pretjerano nazvati industrijom smrti”, rekla je Dora Sivka iz Zelene akcije.
Poznati kao apatična nacija koje je teško izvući na prosvjede, rijetko tko bi se kladio kako će tema koja će izvesti masu na ulice i to na zimskih nekoliko stupnjeva biti klaonice pilića. Kako već desetljećima pratimo brojne okolišne tema, osvjedočili smo se koliko je teško zainteresirati širu javnost za ono što se događa u ruralnim područjima, a pogotovo za teme okoliša. Sjetimo se samo zadnjih primjera odlagališta nuklearnog otpada kod Dvora ili ilegalnog bacanja otpada kod Gospića o kojima mediji jesu izvještavali, ali reakcija šire javnosti je izostala. Na današnjem okupljanju koje je počelo na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava potražili smo odgovor na pitanje, što je drugačije u klaonicama pilića u okolici Siska koje su danas izvele više od pet tisuća ljudi na ulice. Kako su klaonice pilića postale kap koja je prelila čašu?
“Ovdje se radi o totalnoj promjeni koncepta – postojeću proizvodnju koja se oslanja na domaće kooperante, uglavnom mala obiteljska gospodarstva, želi se zamijeniti megalomanskim postrojenjima stranih investitora, koje nije pretjerano nazvati industrijom smrti. Takav intenzivan način uzgoja peradi ima razoran utjecaj na tlo, zrak i vode, uzrokuje trajni gubitak šumskog i poljoprivrednog zemljišta, a povećava i emisije stakleničkih plinova. Ljudi se s pravom bune već dvije godine i to u velikom broju, razumiju da se ovdje radi o profitu za par odabranih i šteti za sve nas ostale”, poručila je Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, na prosvjedu koji je danas okupio više od pet tisuća ljudi iz raznih krajeva Hrvatske. Osim Zelene akcije, prosvjed su organizirali udruga Prijatelji životinja te građanske inicijative Siščani ne žele biti Smetlišćani i Sunjani ne žele biti smuljani, uz potporu više od 150 organizacija civilnoga društva. Već prije prosvjeda podržale su ga javne osobe kao što su Darko Rundek i Goran Višnjić, neke političke stranke kao pa je čak i biskup izdao oprezno priopćenje.
Riječ je o planiranoj izgradnji 20 velikih projekata megafarmi i klaonica pilića, od čega 19 u Sisačko-moslavačkoj županiji – Lekeniku, Popovači, Velikoj Ludini, Sunji, Petrinji, Martinskoj Vesi, Letovaniću i Sisku. Investitori su tvrtke ukrajinskih vlasnika Premium Chicken Company/ Renaissance Capital i MHP Grupa.
Tako se na području općine Lekenik planira graditi na pet lokacija, u igri su tvornica stočne hrane, uljara, valionica pilića, dvije farme pilića i velika zgrada, a samo dio naselja općine Lekenik ima vodovod i kanalizaciju, dok niti jedno naselje nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
“Revitalizacija i razvoj ruralnog područja ne provodi se na način da se dovode ovakvi investitori koji će iscrpljivati lokalne resurse, a lokalnom stanovništvu narušiti kvalitetu života. Za ovakav projekt koji se cijepka na manje kako bi lakše prošao zakonske norme zahtijevamo da se izradi strateška procjena utjecaja na okoliš i kumulativno se sagledaju sve lokacije koje obuhvaćaju investicije u peradarstvo”, poručio je Sven Dorotić iz Lekenika.
Naime, iako je riječ o nizu sličnih objekata na malom području, jednoj županiji, projekti dobivaju dozvole dobro prokušanom metodom izbjegavanja procjene kumulativnog utjecaja na okoliš kao što je primerjice bio slučaj i s nizom vjetroelektrana u okolici Gračaca. Provode se procjene utjecaja na okoliš rascjepkanih projekata, iako Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, jasno navodi kako kod procjena treba gledati kumulativni učinak s ostalim zahvatima”, upozorila je ovoga tjedna i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić.
U Sunji se primjerice planira graditi megafarma koje rijetko postoje u takvoj veličini te su tamošnji stanovnici vrlo zabrinuti zbog mogućeg zagađenja vode.
“Zahvat o kojem govorimo nema rješenje za zbrinjavanje desetke tona gnoja, tisuće kubika otpadnih voda niti enormnih količina štetnih plinova i prašine koju će ti kompleksi danoćno ispuštati u zrak te ugroziti kvalitetu života lokalnih zajednica i poljoprivrednika”, istaknuo je Damir Rossini iz Sunje.
I u Velikoj Ludini se planira ogromna farma i klaonica pilića iako tamošnja zajednica već ima problema s negativnim utjecajem na okoliš i ljude vezano uz skladište podzemnog plina u Okolima.
“Strah nas je i pomisliti što će se dogoditi ako se realiziraju planirana klaonica i farma enormnih kapaciteta. Velika Ludina traži istinu. SMŽ zaslužuje istinu. Tražimo zaštitu javnog interesa ispred profita. Ovo je borba za buduće generacije za njihov čisti zrak, zemlju i vodu. Građani su rekli ne megaprojektu, danas branimo njihovo pravo glasa i njegovo uvažavanje”, poručila je Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine.
Siščani su još u svibnju 2025. prosvjedovali protiv izgradnje mega klaonice peradi s bioplinskim postrojenjem. Taj je projekt jedan od dva koji su već prošli postupak procjene utjecaja na okoliš, dok su ostali ili u postupku ili postupak nije pokrenut. Klaonica u Sisku dobila je pozitivnu ocjenu iako nije usklađena s prostorno planskom dokumentacijom Grada Siska i županije, a prigovori građana u potpunosti su ignoriran.
“Tražimo od županije da odbaci sve izmjene županijskog prostornog plana koje bi išle u smjeru realizacije ovih projekata. I bez obzira na sve navedeno, projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem beskrupulozno se progurao i studija je dobila prolaznu ocjenu Povjerenstva zanemarivši i volju građana i neusklađenost s prostorno planskom dokumentacijom i izrečenim stavom lokalnih čelnika koji se također projektu protive. Zašto studija bez osnovne utemeljenosti u prostorno planskoj dokumentaciji još nije odbačena i zašto se kao takva još uopće razmatra?”, izjavila je Snježana Sužnjević Vago iz inicijative Siščani ne žele biti Smetlišćani.
Iako se brojke koje se vrte po priopćenjima razlikuju, predviđeni kapaciteti projekta su oko 82 milijuna pilića godišnje i do 150 tisuća tona ukupne proizvodnje piletine. Za usporedbu, cijela Hrvatska godišnje proizvede otprilike 80 tisuća tona piletine te je prema navodima iz rasprava na koje je podsjetila Radojčić ovoga tjedna, Hrvatska oko 85% samodostatna u peradarstvu. Tako ovi projekti ne bi služili domaćoj potrošnji, a osim zagađenja okoliša uključuju i veliku patnju životinju u takvom industrijskom načinu uzgoja.
“Činjenice oko toga su jezive. Stravične uvjete masovnog držanja prati i šopanje smjesama i kemikalijama kako bi pilići nenormalno brzo nabujali te iscrpljeni i bolesni završili na neprekidnoj klaoničkoj traci. Kapaciteti svakog pogona nadilaze granice koje lokacije mogu podnijeti, a zajedno predstavljaju kataklizmu koja bi se godinama nepovratno povećavala, dok cijeli taj predivni i vrijedan dio Hrvatske ne bi postao horor-područje bez normalnih uvjeta za život. To hrvatske vlasti ne smiju dopustiti, već trebaju jasno obraniti ljude, njihovu volju i njihovu budućnost te bez izmotavanja odbiti takve za Hrvatsku nepotrebne i razorne projekte”, rekao je Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja.
Iako u javnim raspravama nisu slušali ni primjedbe ni građane, sada kada se dignula medijska buka iz Ministarstva poljoprivrede su odjednom zainteresirani za razgovor te su organizirali ovaj tjedan okrugli stol u Sisku, a jutros su primili i predstavnike građanskih inicijativa. Predstavnici investitora se, prema pisanjima medija, na sastanku nisu pojavili te su pak tražili da ih ministar Davidu Vlajčić primi odvojeno.
Okupljeni aktivisti i ostali građani danas su ponovili svoje zahtjeve od kojih neće odustati, a koje su jutros uputili i ministru. Traže obustavu svih pokrenutih postupaka procjene utjecaja na okoliš, reviziju svih do sada izdanih rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu i stratešku procjenu svih zahvata kako bi se sagledao kumulativan učinak čak 20 planiranih projekata na okoliš, ekološku mrežu, ljudsko zdravlje i ekonomiju. Također traže od Vlade RH da se jasno opredijeli i obustavi podršku ovim projektima.
Organizatori su najavili i novi prosvjed 25. travnja u Sisku, a pozivaju sve da potpišu i peticiju protiv uništenja Sisačko-moslavačke županije.
Rasprava i u Saboru
Radojčić koja je u Saboru, kao predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, predložila održavanje tematske sjednice, čiji bi zaključci bili obvezujući za državne institucije, a članovi Odbora su to podržali.
Na sjednici će se raspravljati o vrlo konkretnim pitanjima: Jesu li zahvati u skladu s prostorno-planskim dokumentima?, Zašto se izbjegava cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš?, Što je s otpadom i nusproizvodima te infrastrukturom koja to treba izdržati?, Što je s utjecajem na lokalne OPG-ove i regionalni razvoj?, Zašto javnost dobiva oprečne informacije o ključnim komponentama poput bioplina, najavila je.
