Dio europskih zemalja ima „pozitivne liste“ životinja koje je dopušteno držati kod kuće, a sve druge su zabranjene. U Hrvatskoj majmune ili kraljevske pitone možete bez problema kupiti u oglasniku.
Poželjeli ste kraljevskog pitona ili majmuna? Nema problema, uzmete oglasnik, okrenete broj i za nešto eura držite doma egzotičnu životinju.
„Ljudi nisu svjesni da njihov susjed može nabaviti gotovo bilo koju životinju koju poželi“, upozorili su iz udruge Prijatelji životinja. Mediji su izvještavali o, primjerice, slučaju tigra na trajektu 2021. ili bijegu kraljevskog pitona iz dvorišta obiteljske kuće 2020.
Dok brojne europske zemlje imaju takozvane „pozitivne liste“ životinja koje se smiju držati kod kuće, a sve su druge automatski zabranjene, Hrvatska je regulativa tu manjkava. U jednom od oglasnika se tako trenutno na prodaju nudi majmun marmoset i niz kraljevskih pitona i boi. Tu su i egzotični noćni leteći oposum, afrički patuljasti jež i afrički puh, čileanske vjeverice, tarantula, gekoni, jemenski kameleon… Prijatelji životinja zato su pokrenuli kampanju “Nisu svi ljubimci” kako bi upozorili na ovaj problem.
“Majmuni, zmije, divlje mačke i slične životinje imaju izrazito specifične potrebe koje je u kućnim uvjetima gotovo nemoguće zadovoljiti. Zbog toga cijeli život pate od kroničnog stresa, neprikladne prehrane, nedostatka prostora i socijalne deprivacije, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih i psiholoških problema”, upozorili su iz udruge te pozvali na uvođenje pozitivne liste i u Hrvatskoj. Početkom prosinca su postavili jumbo plakate s porukom koja poziva građane na razmišljanje o tome kome je mjesto u stanu, a kome u divljini.
„Nije jasno što je dopušteno pa je de facto sve dopušteno, a ne zna se ni tko snosi odgovornost za procjenu dobrobiti tih životinja”, poručuje Lorena Herceg, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Za divlje i egzotične životinje ne postoje skloništa kao za pse ili mačke. Kada ljudima dosade ili im postanu previše, životinje ni krive ni dužne često završavaju napuštene u divljini. Tu ili ugibaju ili mogu postati invazivne vrste koje predstavljaju prijetnju lokalnoj bioraznolikosti kao što se već dogodilo s crvenouhim kornjačama. Riječ je o egzotičnoj vrste kornjače koju su ljudi držali kao kućne ljubimce, više ih je završilo ostavljeno u jezerima u Maksimiru gdje su potisnule autohtonu vrstu barske kornjače. Crvenouha i žutouha kornjače u međuvremenu su se našle na tzv. crnoj listi stranih invazivnih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa ih je tim putem zakonom zabranjeno držati ili prodavati.
Prijatelji životinja upozoravaju i na još jedan aspekt ovog problema, egzotične životinje mogu prenositi zoonoze, bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Većina novih zaraznih bolesti potječe upravo od divljih životinja.
Više država članica EU-a već ima neku verziju pozitivne liste ili su u procesu njezina uvođenja, a i Europska unija se približava regulaciji ovog pitanja na razini Unije. Europski parlament je već više puta od 2022. u rezolucijama vezanim uz CITES, međunarodni sporazum koji regulira trgovinu divljim biljkama i životinjama kako bi se spriječilo njihovo izumiranje, pozvao na uvođenje jedinstvene pozitivne liste. To je dio šire strategije EU-a za poboljšanje dobrobiti životinja, zaštitu biološke raznolikosti i smanjenje ilegalne trgovine divljim vrstama.
Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine tadašnji prijedlog Prijatelji životinja da se uvede popis vrsta koje bi se mogle držati kao kućni ljubimci uvršten je u prijedlog Zakona, no na kraju je odbačen zbog pritiska interesnih lobija.
“Propisi Ministarstva zaštite okoliša i prirode ne mogu riješiti problem jer su njihovi popisi vezani uz zaštitu prirode, a ne uzimaju u obzir dobrobit životinja u zatočeništvu, prikladnost njihova držanja za ljubimce i potrebu njihova zbrinjavanja u slučaju napuštanja. Životinje pate i prerano umiru zbog nedostatka odgovarajućeg zakonodavstva o egzotičnim kućnim ljubimcima i to je etički problem koji treba uzeti u obzir”, zaključuju iz Prijatelja životinja.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije potvrđuju da nisu oni nadležni za tu tematiku već Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Odgovor od Ministarstva poljoprivrede do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
Belgija: Prva uvela pozitivnu listu, ali je poništena
Belgija je kao prva 2020. uvela pozitivnu listu sisavaca koji se mogu držati kao kućni ljubimci. Na listi je bilo 40-ak vrsta dok su sve ostale vrste zabranjene za privatno držanje, osim ako se dobije posebna dozvola. No, Belgijsko državno vijeće ukinulo je listu 2024., nakon tužbe jednog od trgovca životinjama. Prema Vijeću, argumenti poput zaštite životinja i javnog zdravlja, nisu dovoljno potkrijepljeni. Belgija razvija novi, poboljšani popis.
Italija: Potpuna zabrana uvoza i trgovine divljim i egzotičnim životinjama
Uredba iz 2022. drastično je smanjila dopuštene divlje vrste na samo pet vrsta riba i jednu vrstu mroskog puža, što je vrlo otežalo uvoz egzotičnih divljih životinja kao kućnih ljubimaca. Talijanska udruga za prava životinja LAV izračunala je da ovaj zakon spašava 1,2 milijuna životinja godišnje. „To je broj života koji se svake godine silom oduzmu iz šuma tropskih zemalja, kao i prirodnih afričkih divljih životinja, poput voćnog šišmiša, te se protiv svoje volje i prirode dovedu u Italiju, u kavezima, pladnjevima i vitrinama kako bi se pretvorili u neprirodne takozvane ‘kućne životinje’“, rekao je tada Gianluca Felicetti iz LAV-a.
Nizozemska: Vodeni bivol, deva i ljama – može
Nizozemska je uvela pozitivnu listu za sisavce od 1. srpnja 2024. Kao kućni ljubimci smiju se držati samo sisavci koji su znanstveno procijenjeni kao prikladni, dok su svi ostali sisavci zabranjeni za privatno držanje. Procjena se temelji na kriterijima dobrobiti životinja, sigurnosti ljudi, javnog zdravlja i ekološkog rizika. Životinje su tako procijenjene su u različitim klasama rizika. Vrste iz klase rizika A, B ili C mogu se držati. Rizici su prihvatljivi za te životinjske vrste. Ove životinje nalaze se na popisu kućnih ljubimaca i životinja za hobije. Životinjske vrste iz klasa rizika D, E i F nisu na popisu. Zanimljivo je da se na listi dopuštenih nalaze primjerice vodeni bivol, deva i ljama.
Za sada se regulacija odnosi isključivo na sisavce, dok se za ptice, gmazove i druge skupine još uvijek primjenjuju drugačija ili opća pravila.
Cipar: Ništa od egzotičnih ljubimaca
Cipar ima pozitivnu listu kućnih ljubimaca, uvedenu 2023. godine, čime je postao jedna od prvih EU država s tim sustavom. Kao kućni ljubimci se smiju držati samo vrste koje su izričito navedene na listi, dok je držanje svih ostalih, posebno egzotičnih i divljih životinja, zabranjeno za privatne osobe. Pozitivna lista temelji se na kriterijima dobrobiti životinja, sigurnosti ljudi, javnog zdravlja i zaštite okoliša.
Luksemburg: Zmije ne duže od 3 metra
Luksemburg je kao treća država EU-a 2018. novim Zakonom o zaštiti životinja uveo pozitivnu listu, samo vrste životinja koje su izričito navedene kao dopuštene smiju se legalno držati kao kućni ljubimci, ali može se tražiti dozvola za držanje životinja koje nisu na listi te dokazati da se može osgirurati primjerena skrb. Cilj je bio regulirati trgovinu egzotičnim životinjima. Luksemburg je ujedno prva država EU-a koja je uvela pozitivnu listu i za vrste koje nisu sisavci.
Dopušteni su tako tradicionalni kućni ljubimci poput hrčaka, zamoraca, kunića, ali i veće domaće vrste poput konja ili goveda — budući da su na listi dozvoljenih domaćih sisavaca, ukrasne ribe u akvarijima ili ribnjacima, ptice u kavezima i perad, neotrovni vodozemce i gmazove u akvarijima ili ribnjacima, uz ograničenja veličine za zmije i guštere. Zmije ne smiju prelaziti dužinu od 3 m, a gušteri od 1m.
Austrija: U Beču obavezan tečaj za držanje egzotičnih životinja
Prema austrijskim propisima o stočarstvu, držanje određenih divljih životinja kao kućnih ljubimaca strogo je zabranjeno. To uključuje velike mačke, majmune, otrovne zmije, medvjede, slonove, žirafe i kitove.
Ostale divlje životinje s posebnim zahtjevima, poput neotrovnih zmija, kornjača i egzotičnih ptica poput kakadua, moraju se prijaviti okružnom tijelu u roku od 14 dana. U Beču je od 2023. godine obavezan četverosatni tečaj s certifikatom (njegu egzotičnih životinja) za privatno držanje određenih divljih životinja.
Nezakonito držanje divljih životinja u Austriji može rezultirati kaznama do 7500 eura, a u slučaju ponovljenih prekršaja ili okrutnosti prema životinjama, znatno većim kaznama do 25 000 eura. Osim toga, životinja može biti oduzeta, može se izreći zabrana držanja, a u slučajevima okrutnosti prema životinjama može uslijediti i kazneni progon (zatvor).
Litva: Interes za dozvole za držanje divljih životinja u porastu
Litva ovo pitanje uređuje Pravilnikom za korištenje divljih životinja koji utvrđuje postupak držanja, uzgoja, uklanjanja iz divljine, brige, liječenja i izdavanja dozvola za divlje životinje. Držanje mnogih vrsta, posebno divljih životinja, dopušteno je samo uz dozvolu koju izdaje Agencija za zaštitu okoliša. Pravilnik sadrži popise koje životinje zahtijevaju dozvole za držanje, a koje ne.
Od 1. rujna 2025. je za još neke vrste životinja koje su se prije mogle držati bez dozvole potrebno dobiti službenu dozvolu, a za neke vrste držanje je u potpunosti zabranjeno.
No, interes građana za držanjem divljih životinja raste što je vidljivo iz broja izdanih dozvola. U 2017. godini izdano je tako 1023 dozvola za držanje životinja u zatočeništvu, dok ih je u 2025. godini bilo 1851. U zatočeništvu se drži 96 vrsta životinja (isključujući zoološke vrtove).
