Herbicid glufosinat koji šteti plodnosti, neonikotinoidi koji ubijaju pčele, 1,3-dikloropropen koji je „vjerojatno kancerogen“, samo su neki od desetina pesticida koji su zabranjeni za upotrebu u EU-u. No, njihova proizvodnja nije zabranjena, pa europske tvrtke izvoze desetke tisuća tona ovih pesticida na tržišta uglavnom siromašnih zemalja. „Ako su preopasni za Europljane, preopasni su za sve. EU ne može nastaviti profitirati od trovanja zajednica i ekosustava drugdje“, kaže Angeliki Lysimachou, glasnogovornica Koalicije za okončanje trgovine toksičnim pesticidima.
Europska unija je zabranila desetke pesticida jer su opasni za zdravlje i toksični za prirodu no nema problem s time da se iz EU-a izvoze isti ti pesticidi u druge krajeve svijeta. Naime, europske tvrtke i dalje proizvode i izvoze zabranjene kemikalije, njih čak 75 vrsta. Najviše se izvozi 1,3-dikloropropen (1,3-D), koji se koristi u uzgoju voća i povrća za suzbijanje štetnika, a u SAD-u je klasificiran „vjerojatni kancerogen“. U EU-u je pak zabranjen od 2007. zbog zabrinutosti oko onečišćenja podzemnih voda i rizika za divlje životinje. Izvozi se zatim herbicid glufosinat, zabranjen u EU-u 2018. nakon što je utvrđeno da šteti plodnosti.
Tu je i mankozeb, fungicid klasificiran kao toksičan za reprodukciju i endokrini disruptor i zabranjen od 2020. 2019. je pak u EU-u zabranjena upotreba neonikotinoida, insekticida koji je štetan za pčele.
„Sama EU smatra da neonikotinoidi predstavljaju tako ozbiljnu prijetnju bioraznolikosti i sigurnosti hrane na globalnoj razini da je donijela zakon kojim se zabranjuje uvoz hrane koja sadrži ostatke dvije od ovih tvari. Pa ipak, svake godine i dalje šalje ogromne količine tih istih zabranjenih neonikotinoida u inozemstvo“, ističe se u rezultatima istrage Public Eyea i Unearthed projekta objavljenima u rujnu. Švicarska organizacija koja se bavi nadzorom rada švicarskih tvrtki i projekt istraživačkog novinarstva koji financira britanski Greenpeace prvi put otkrivaju razmjere ove licemjerne trgovine.
Sveukupno je u 2024. iz EU-a je u svijet otišlo više od 120 000 tona štetnih pesticida koji sada truju građane manje sretnih dijelova svijeta. Kako pokazuju rezultati istrage, riječ je o biznisu koji je u velikom porastu te su brojke čak 50 posto veće u usporedbi s 81 000 tona prijavljenih 2018.
„Ukupno je zabranjeni izvoz pesticida iz EU prošle godine bio namijenjen 93 različite zemlje. 75% njih bile su zemlje s niskim i srednjim dohotkom, gdje su propisi slabiji, a agencije UN-a upozoravaju da upotreba vrlo opasnih pesticida obično predstavlja najveće rizike. Sjedinjene Američke Države, gdje je zakonodavstvo mnogo labavije nego u EU, najveći su uvoznik, a slijedi ih Brazil, najveće svjetsko tržište pesticida“, ističu iz PublicEyea i Uneartheda.
U Brazil kao bivšu portugalsku koloniju najviše se izvozio pikoksistrobin, fungicid koji se koristi u žitaricama i soji, a zabranjen je u EU 2017. zbog „genotoksičnog potencijala i visokog rizika za vodene organizme“.
Ova kolonizacija promijenjenog lica nastavlja se unatoč tome što je još 2020. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala zaustaviti „skandalozni dvostruki standard, koji razboljeva djecu, ugrožava zdravu trudnoću i krši ljudska prava“, upozorila je Koalicija za okončanje trgovine toksičnim pesticidima koja okuplja više od 600 nevladinih organizacija i sindikata s ciljem lobiranja da se ovaj izvoz trovanja zaustavi. No, iz informacija o Programu rada Europske komisije za 2026. godinu vidljivo je da to pitanje nije u planu za sljedeću godinu.
„Prošlo je pet godina, a mi još uvijek čekamo, dok tvrtke i dalje izvoze ove zabranjene i opasne kemikalije u zemlje sa slabijim zakonima o zaštiti“, rekla je Angeliki Lysimachou, glasnogovornica Koalicije koja je akcijom u utorak ispred Europske komisije u Bruxellesu još jednom podsjetila na obećanje von der Leyen. Aktivisti su simbolično Komisiji vratili 75 kutija, po jednu za svaku aktivnu tvar pesticida zabranjenu za upotrebu u EU-u.
Neke države EU-a prepoznale su ovu politiku kao štetnu pa su tako Danska, Austrija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška i Švedska još u prosincu 2024. pozvale Komisiju da uvede zabranu izvoza zabranjenih pesticida na razini cijele EU. Magnus Heunicke, danski ministar zaštite okoliša, tada je izjavio kako je riječ o „pitanju moralne i političke odgovornosti“.
Istraga PublicEye-a i Unearthed-a otkrila je kako je u 2024. njemačka agrokemijska korporacija BASF bila najveći izvoznih spornih pesticida.
„Ako su ovi pesticidi preopasni za Europljane, preopasni su za sve. EU ne može nastaviti profitirati od trovanja zajednica i ekosustava drugdje“, zaključila je Lysimachou.
Europska komisija predlaže i deregulaciju pesticida
Nacrt sveobuhvatne uredbe o hrani i hrani za životinje otkriva da Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije pokušava deregulirati sve kemijske pesticide. To se događa pod krinkom „pojednostavljenja“, a cilj je olakšati pristup tržištu sigurnijim biopesticidima, upozorili su u studenom iz mreže Pesticide Action Network PAN Europe.
Prijedlog bi dao neograničeno odobrenje EU-a za aktivne tvari pesticida, dok prema sadašnjoj regulaciji oni prolaze procjenu svakih 10-15 godina. EK također želi ukloniti obvezu država članica da razmotre najnovije neovisne znanstvene dokaze tijekom nacionalnih odobrenja pesticidnih proizvoda.
„Ovaj potez, povoljan za industriju, drastično će smanjiti razinu zaštite zdravlja građana i okoliša“, istaknuli su iz PAN-a Europe u pismu kojim pozivaju zastupnike EP-a da blokiraju prijedlog.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.