Human Rights Watch opisuje kako prolaze američki imigranti koje Trumpova administracija nasilno deportira u treće zemlje, u ovom slučaju u Kamerun.
„Kamerunske vlasti proizvoljno pritvaraju nekamerunske državljane deportirane iz Sjedinjenih Država. K tome, pritvaraju i zlostavljaju novinare koji ih pokušavaju intervjuirati. Čini se da administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa to ne zanima.“
Organizacija navodi da je američka vlada, prema tajnom sporazumu, u siječnju i veljači deportirala je u Kamerun sedamnaest muškaraca i žena – uključujući tražitelje azila i jednu osobu bez državljanstva – iz devet afričkih zemalja: Angole, Demokratske Republike Kongo, Etiopije, Gane, Kenije, Maroka, Senegala, Sijera Leonea i Zimbabvea.
Kamerunske vlasti odmah su pritvorile deportirane osobe, unatoč tome što za to nisu imale zakonsku osnovu, tvrdi HRW. Odvjetnik koji je pomagao nekima od deportiranih rekao je da su predstavnici agencije Ujedinjenih naroda razgovarali s njima o mogućnosti traženja azila u Kamerunu. Međutim, deportirane osobe su odvjetniku rekle da se osjećaju pod pritiskom da se vrate u svoje zemlje podrijetla.
Nekoliko deportiranih osoba nije ispunjavalo uvjete za azil u SAD-u, ali su imale sudski propisanu zaštitu od deportacije u svoje zemlje podrijetla zbog straha od progona ili mučenja, nastavlja HRW: „Trumpova administracija zaobišla je tu zaštitu slanjem u treću zemlju – onu za koju Human Rights Watch i drugi dosljedno tvrde da nije sigurna za deportacije.“ Godinama su dijelovi Kameruna pogođeni nasiljem i oružanim sukobima, vlada se obračunava s opozicijom i medijima, a naoružane skupine i vladine snage učestalo na razne načine zloupotrebljavaju svoju silu, uključujući mučenje u pritvoru. HRW je u 2022. godini dokumentirao kakve su posljedice doživjeli kamerunski tražitelji azila koje su SAD tada deportirale. Pored svega, Kamerun je potpisnik Konvencije o izbjeglicama iz 1951. i ima nacionalno zakonodavstvo o izbjeglicama. Usprkos toj činjenici, dvije osobe koje su SAD poslale u Kamerun već su se vratile u zemlju podrijetla. Petnaest ih je još uvijek u pritvoru u glavnom gradu te države, Yaoundéu. „Prisilni ili iznuđeni povratak bilo koga u zemlju u kojoj se suočava s rizikom od progona, mučenja ili druge ozbiljne štete je refoulement, zabranjen međunarodnim pravom“, upozorava HRW.
Organizacija poziva kamerunsku vladu da odmah pusti preostale deportirane osobe, da im osigura zaštitu od vraćanja u zemlje u kojima b i mogle biti ugrožene, kao i da organizira njihov povratak u SAD. „Trebala bi poštivati novinarske slobode i pozvati nadležne vlasti na odgovornost za zlouporabe.“
S obzirom na rizike mučenja, vraćanja i drugih zlouporaba u Kamerunu, SAD su prekršile međunarodno pravo deportiranjem ljudi u Kamerun, ističe HRW. Američki sudovi i Kongres trebali bi vršiti pritisak za povratak deportiranih u Kamerun i za prekid sporazuma o deportaciji s trećim zemljama, kojima nedostaju zaštitne mjere i koji su rezultirali kršenjima ljudskih prava.
