Potrebna je bolja i učinkovitija međusektorska suradnja kako bi se Socijalni plan za klimatsku politiku doista proveo u praksi, zaključeno je na jučerašnjoj tribini Zelene akcije u Novinarskom domu u Zagrebu.
“Već dugo govorimo kako teret zelene tranzicije ne smije pasti na leđa građanki i građana, već da ona mora biti socijalno pravedna. Nažalost, svugdje u praksi vidimo da smo daleko od toga”, izjavila je moderatorica tribine pod nazivom “Socijalni klimatski plan mora biti pravedan”, Marija Mileta iz Zelene akcije.
Izrada Socijalnog plana za klimatsku politiku nužna je kako bi države članice EU-a dobile pristup Socijalnom fondu za klimatsku politiku, koji bi trebao pružiti potporu ranjivim skupinama koje su najviše pogođene uvođenjem novog sustava trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i goriva (ETS2).
U Hrvatskoj je 300.000 ljudi energetski siromašno, dok je više od polovice stanovništva odnosno 2,1 milijun ljudi ranjivo u pogledu prometa, a više od milijun je već prometno siromašno.
“Svo otočko stanovništvo i stanovništvo osam županija ima nemogućnost ili poteškoće u pristupu potrebnim prijevoznim uslugama”, pojasnila je Ana Juras iz Uprave za klimatsku tranziciju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja je predstavila i devet mjera i ulaganja iz nacrta Socijalnog plana za klimatsku politiku, a koja se odnose na rješavanje energetskog siromaštva, siromaštva u pogledu mobilnosti i pomoć svim ranjivim skupinama građana.
Mjere uključuju: obrazovanje i podizanje svijesti, obnovu obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima, izgradnju lokalnih kapaciteta i uspostava kontaktnih točaka za pomoć ranjivim skupinama (tzv. One-stop-shop), izravnu potporu dohotku (vaučeri za plin), nadogradnju mjera socijalnog stanovanja, poboljšanje uvjeta vožnje biciklom i dostupnosti javnog prijevoza u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima, uspostavu i upravljanje uslugama prijevoza na zahtjev i daljnji razvoj željezničke infrastrukture na lokalnim i regionalnim prugama.
Za ove je mjere predviđeno sveukupno 1,68 milijardi eura u periodu od 2026. do 2032. godine što nije dovoljno da se podrži sve koji žive u energetskom i prometnom siromaštvu.
“Pitanje je koliko će mjere zapeti u primjeni. Znamo da imamo problem u provedbi sa svim strateškim dokumentima”, rekla je Miljenka Kuhar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja DOOR.
Bernard Ivčić iz Zelene akcije se osvrnuo na mjere u pogledu prometa te istaknuo kako su žene prometno siromašnije i kako to treba u Planu bolje adresirati. “Nadam se da će mjere u finalnom Planu biti razrađenije jer to osigurava da se velik dio budžeta iskoristi na kvalitetan način. Isto tako će ključan biti kapacitet te da lokalne razine i ona nacionalna imaju spremne projekte.”
Također je rekao kako je dobro da je mjera potpore kupnji električnih automobila uklonjena iz nacrta Plana. “U usporedbi bi neke mjere, recimo, za lokalne linije autobusa i plaće za vozače mogle u potpunosti biti učinkovitije”, dodao je Ivčić.
Juras je pozvala stručnu javnost da već sada pošalje Ministarstvu komentare na nacrt Plana, a širu javnost da se uključi u savjetovanje koje je planirano uskoro.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).