Nastavljeno je iznuđeno vraćanje izbjeglica i migranata, kao i nasilje nad njima; vlada se posvetila rješavanju problema sve većeg broja SLAPP tužbi koje ugrožavaju rad novinara i medija; pristup pobačaju ostao je ograničen; vlada je najavila mjere za suzbijanje raširenog obiteljskog nasilja; žrtve silovanja iz vremena rata suočavaju se s preprekama u ostvarivanju svojih prava; romska i srpska manjina i dalje su izložene ukorijenjenoj diskriminaciji.
Naglasci su to iz godišnjeg izvještaja Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava u svijetu u prošloj godini, u kojem Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, zauzima posebno poglavlje.POL1072002024ENGLISH
Prava izbjeglica i migranata
Prema službenim podacima, broj ljudi koji pokušavaju ući u Hrvatsku porastao je za 70 posto u odnosu na 2022., a do studenog 2023. zabilježeno je preko 65 tisuća ulazaka. Organizacije za pružanje pomoći nastavile su dokumentirati kršenja prava izbjeglica i migranata, uključujući nezakonite prisilne povratke, fizičko nasilje, ponižavanje i otimanje osobne imovine od strane policijskih službenika. U listopadu je Odbor Komiteta za eliminiranje rasne diskriminacije (CERD) apelirao na Hrvatsku da prestane s kolektivnim protjerivanjem i potiskivanjem, te da istraži slučajeve prekomjerne uporabe sile protiv izbjeglica i migranata.
Sloboda izražavanja
Novinari koji istražuju organizirani kriminal i korupciju nastavili su se suočavati s uznemiravanjem, uključujući strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP), ističe AI u svojem izvještaju. On prenosi podatke Hrvatskog novinarskog društva, prema kojima je u prošloj godini bilo aktivno najmanje 945 SLAPP tužbi protiv urednika i novinara, uglavnom od strane javnih dužnosnika. Kleveta je i dalje u Hrvatskoj kazneno djelo. Vlada je u prosincu donijela Nacionalni plan za razvoj kulture i medija 2023.-2027., koji uključuje konkretne mjere za olakšavanje ranog otkrivanja i odbacivanja SLAPP-tužbi. Ministarstvo kulture i medija predložilo je u srpnju nacrt zakona o medijima koji bi, između ostalog, izdavačima i urednicima omogućio da bez obrazloženja odbiju objaviti novinarske priloge, a od novinara bi se zahtijevalo otkrivanje izvora. HND smatra da bi zakon ozbiljno narušio novinarsku slobodu i potaknuo medijsku cenzuru, ističe AI, dodajući da je Međunarodna federacija novinara pozvala vladu da preispita svoj prijedlog.
Seksualna i reproduktivna prava
Široko rasprostranjeno odbijanje pojedinih liječnika i klinika da obavljaju zahvate pobačaja na temelju savjesti, te previsoki troškovi postupaka i lijekova, nastavili su ženama ograničavati pristup pobačaju. Pobačaj je ostao posebno nedostupan u ruralnim i ekonomski siromašnim područjima.
Nasilje nad ženama i djevojčicama
Nasilje u obitelji i dalje je u Hrvatskoj rašireno, ocjuenjuje AI. U rujnu je Vlada najavila niz mjera za rješavanje problema nasilja nad ženama. One uključuju izmjene i dopune kaznenog zakona kojima se femicid klasificira kao zasebno kazneno djelo. Propisuju se strože kazne za silovanje, kao i niz mjera čiji je cilj jačanje prava žrtava. Ženske organizacije pozdravile su te mjere i pozvale Vladu da usvoji sveobuhvatni nacionalni plan za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulskom konvencijom).
U rujnu je skupina stručnjaka Vijeća Europe za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji pohvalila korake poduzete za zaustavljanje obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, ali je pozvala vlasti da učine više, uključujući provedbu sveobuhvatnih politika za rješavanje svih oblika nasilja nad ženama, povećanje broj skloništa kao i druge vrste podrške žrtvama.
Pavo na istinu, pravdu i odštetu
Žene žrtve ratnog silovanja susrele su se s brojnim preprekama prilikom podnošenja zahtjeva za status civilnih žrtava seksualnog nasilja tijekom rata, koji bi im jamčio određene socijalne beneficije. Prema organizacijama za građanska prava, žrtve su morale dostaviti preobimnu i teško dostupnu dokumentaciju i iskaze svjedoka, dok su neke podnositeljice nepravedno odbijene jer su bile osumnjičene da su povezane s pripadnicima srpske vojske ili zato što je počinitelj bio pripadnik hrvatskih oružanih snaga. Povjerenstvo CERD-a izrazilo je zabrinutost zbog toga što se neke odredbe Zakona o civilnim žrtvama rata diskriminirajuće tumače prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, što im onemogućuje ostvarivanje prava kao žrtava rata.
Diskriminacija LGBTI osoba
Više od 10 tisuća ljudi okupilo se u lipnju u Zagrebu kako bi sudjelovalo u najvećoj godišnjoj Povorci ponosa dosad, zabilježio je AI. Marš je prošao bez incidenata, no u tjednima koji su prethodili, LGBTI osobe su se suočile s raširenim diskriminirajućim govorom, prijetnjama i uznemiravanjem u javnom prostoru i na platformama društvenih mreža. Konzervativne skupine predložile su inicijativu za održavanje referenduma kojim bi se brak ustavno definirao kao doživotna zajednica žene i muškarca, čime bi se isključila mogućnost legalizacije istospolnih brakova, podsjeća AI.
Romi, Srbi i etničke manjine
Romi se i dalje suočavaju s ekstremnim siromaštvom i žive u uvjetima ispod standarda, u segregiranim četvrtima i neformalnim naseljima bez odgovarajuće infrastrukture. U listopadu je Odbor CERD-a izrazio zabrinutost zbog izvješća o rasnoj diskriminaciji protiv pripadnika romske i srpske manjine, posebno pri zapošljavanju i obrazovanju, kao i zbog rasprostranjenosti diskriminirajućeg govora protiv manjinskih skupina i ne-građana, uključujući političare i druge javne osobe.
Pravo na zdrav okoliš
Unatoč nedavnom širenju kapaciteta za obnovljive izvore energije i njihovu potencijalu, potrošnjom energije u Hrvatskoj i dalje dominiraju fosilna goriva. Unatoč tome, hrvatski cilj od 36,4 posto za obnovljive izvore energije do 2030. bio je ambiciozan i iznad cilja EU-a od 32 posto, zaključuje AI u svojem poglavlju o Hrvatskoj.
