Ovogodišnji Dan bez automobila obilježava se u trenutku kada prometna politika i dalje stavlja prioritet na kriva rješenja koja ne donose stvarnu promjenu, upozoravaju iz Zelene akcije.
“Hrvatska i dalje javnim novcem subvencionira zračni prijevoz – samo prošle godine u iznosu od preko 24 milijuna eura. To je osobito problematično jer zračni promet ima izuzetno velik doprinos klimatskoj krizi. Iako rastu ulaganja u željezničku infrastrukturu, subvencioniranje zračnog prijevoza treba biti potpuno ukinuto. Ta je sredstva nužno uložiti u daljnje subvencioniranje željezničkog prometa koji treba biti stvarna alternativa za međugradski”, priopćili su iz Zelene akcije.
U Hrvatskoj je registrirano skoro dva milijuna automobila i još oko 700.000 drugih motornih vozila pa tako drastičan porast njihova broja onemogućava smanjenje ukupnih emisija iz cestovnog prometa. Istovremeno, javni prijevoz stagnira, a biciklistička infrastruktura sporo se razvija. S
“lužbena politika i dalje favorizira tehnološka rješenja poput električnih automobila, koja usprkos manjem utjecaju na klimu i okoliš i dalje predstavljaju problem ako broj automobila nastavi rasti. Umjesto toga, potrebna nam je tranzicija prema javnom prijevozu, biciklističkom prometu i pametnijem prostornom planiranju”, naglašavaju.
U Zagrebu se i dalje većina putovanja ostvaruju automobilom, više nego što zajednički otpada na javni prijevoz, biciklistički promet i pješačenje. U brojnim gradovima s lošijim uvjetima, a osobito u ruralnim dijelovima Hrvatske, udio korištenja automobila je bitno veći.
“To dovodi do tzv. ‘prometnog siromaštva’ – situacije u kojoj građani s nižim prihodima, osobe s invaliditetom i stariji građani imaju otežani pristup zdravstvenim ustanovama, poslovima, obrazovanima i drugim uslugama zbog neposjedovanja automobila i nedostupnosti ili visoke cijene prijevoza”, ističu iz Zelene akcije.
Iz udruge smatraju kako je potrebno povećati dostupnost javnog prijevoza koji ne smije biti komercijalna kategorija, već treba što više biti subvencioniran javnim sredstvima te da je nužno nastaviti izgradnju sigurnih biciklističkih traka, staza i magistrala i ograničiti brzinu vožnje automobila unutar gradskih kvartova na 30 km/h.
“Nužno je nastaviti širiti pješačke zone, ne samo u gradskim središtima, već i drugim dijelovima grada. Potrebno je daljnje unapređenje željezničke infrastrukture, znatno ubrzanje željezničkog prometa i njegova daljnja elektrifikacija”, zaključuju iz Zelene akcije.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
