Udruga Prijatelji životinja uputila je apel splitskom gradonačelniku Tomislavu Šuti da Grad Split konačno osnuje i registrira sklonište za napuštene, ozlijeđene i oduzete životinje.
Nužno je da Split, kao drugi najveći grad u Hrvatskoj, ima svoje gradsko sklonište, navode u pismu. Split se trenutno oslanja na ugovor sa skloništem u drugoj županiji, što onemogućava i otežava provedbu zakonskih propisa, npr. odredbe da sklonište mora nađenoj ozlijeđenoj životinji osigurati veterinarsku pomoć odmah, a najkasnije unutar dva sata od primitka prijave.
“Unatoč dugogodišnjim bezbrojnim razgovorima i prijedlozima za izgradnju azila, Grad Split i dalje nema sklonište kojemu je on osnivač, što je sramotno, a aktualna situacija pokazuje svu težinu problema”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Naime, prije godinu i pol otkriveno je 67 pasa i dva vuka koje je psihijatar Tomislav Pelivan držao u jako lošim uvjetima radi uzgoja za borbe. Dio pasa je stradao, dio su zbrinule udruge, a preostale je Grad smjestio u privremeni i neregistrirani prostor uz odlagalište otpada Karepovac.
“Veterinarska inspekcija trenutačno stanje naziva ‘privremenim smještajem’, no takvo rješenje ne postoji u zakonu i upravo zato nužno je osnovati registrirano sklonište”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Split je započeo premještanje pasa s Karepovca na novu lokaciju na Trgovačko-transportnom terminalu Split, koju u suradnji s Hrvatskim cestama uređuje kao još jedno privremeno sklonište.
“Prema našim saznanjima, ni to sklonište nije registrirano. No zakon ne poznaje pojam ‘privremeno sklonište’ – postoje samo registrirana skloništa, koja odobrava Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i koja moraju raditi prema propisanom pravilniku. Privremeni smještaji su, dakle, nezakoniti, a Grad Split troši na njih golema sredstva kojima je dosad već mogao izgraditi stalno gradsko sklonište. Registracija skloništa bila bi i zakonski i financijski najracionalnije rješenje jer bi Grad prestao plaćati usluge drugim skloništima, dobio bi mogućnost samostalnog djelovanja, a ispunjenjem uvjeta za smještaj dvadesetak pasa automatski bi bili stvoreni uvjeti i za trajno, gradsko sklonište”, kaže Klopotan Kačavenda.
Iz Udruge podsjećaju i da Grad Split nije proveo kontrolu mikročipiranja pasa, ne financira kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka, nije podijelio kućanstvima uz račune za komunalne usluge letke o zakonskim obavezama skrbnika kućnih ljubimaca i tako dalje.
“Grad Split ne provodi ni osnovne zakonske obaveze iz područja zaštite životinja”, zaključuju iz udruge.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
