U Gongu ističu da su brojne odluke u energetskom sektoru donesene su na štetu javnog interesa, a pritom su iznjedrile bogate pojedince koji nerijetko koriste financijsku i društvenu moć kako bi dodatno oslabili demokratske procese u ionako krhkim demokracijama.
Energetska politika Hrvatske ne provodi se u interesu građana ove zemlje, nego je talac stranih utjecaja zbog koruptivnih ugovora i klijentelističkih dogovora, zaključeno je na premijeri dokumentarnih filmova Svaka igra, svaka dobiva (Gospodari plina 2) autorice Silvane Menđušić, i Kese nam NISu sestre autora Darka Špera. Filmovi su nastali kao produkt dugogodišnje suradnje Gonga i Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), te kao vizualizacija regionalne analize Koloplet geopolitike, skrivenih interesa i korupcije: Plin i nafta u Hrvatskoj i Srbiji u sjeni ruske agresije na Ukrajinu, koja se bavi stranim utjecajima u energetskom sektoru.
Energetska kriza uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu otkrila je razmjere političke ranjivosti zemalja ovisnih o uvozu ruskog plina, gurnuvši u prvi plan splet interesa koji kroje energetske politike zapadnog Balkana, tvrdi Gong: “Dok Hrvatska zbog skandaloznih odluka u upravljanju tvrtkom INA otkupljuje vlastiti plin po višestruko većim cijenama, Srbija zahvaljujući energetskom sporazumu s Rusijom stagnira u pregovorima za pristup Europskoj uniji.”
“Ruska agresija na Ukrajinu i strah od nestašice energenata približili su mnogima važnost energetske politike i energetske neovisnosti. Naša analiza pokazala je notornu nebrigu vlasti za hrvatske energetske resurse, bilo da je riječ o vlastitim nalazištima plina ili o hrvatskim rafinerijama”, istaknula je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.
“Prodajući Naftnu industriju (NIS) ruskom državnom Gazpromu, Srbija je postala dobrovoljni talac političko-ekonomskog malignog ruskog utjecaja, koji se ostvaruje upravo najviše preko NIS-a. Javna je tajna u Srbiji da je NIS ne samo naftna kompanija, već i ekspozitura ruskih tajnih službi, ali i glavni centar iz kojeg se financiraju ruske operacije na Zapadnom Balkanu. Srbija je već godinama glavni ruski ‘proxy’ na Balkanu. A glavni cilj ruskog prisustva u regionu jeste opstrukcija i direktno protivljenje širenju NATO-a i EU-a”, 0bjašnjava novinar NDNV-a i koautor regionalne analize Dinko Gruhonjić.
Kako tvrde u Gongu, brojne odluke u ovom sektoru donesene su na štetu javnog interesa, a pritom su iznjedrile bogate pojedince koji nerijetko koriste financijsku i društvenu moć kako bi dodatno oslabili demokratske procese u ionako krhkim demokracijama.
“Energetska politika ne provodi se u interesu naših zemalja, našim strateškim kompanijama ne upravlja se u interesima naših građanki i građana. U Srbiji su strani utjecaji jasniji, to je isključivo ruski interes i njihov NIS služi kao proxy Rusije. U Hrvatskoj su stvari kompleksnije, INA je talac mađarskog Mola, a lokalni Gazpromov partner prometnuo se u vlasnika najmoćnije grupe kompanija u Hrvatskoj”, kaže Ivković Novokmet.
Silvana Menđušić, autorica Gongovog dokumentarca, kazala je da je film vizualni prikaz analize, ali simplificiran za širu javnost, kako bi građanke i građani koji ne prate područje energetike jednostavno shvatili kako vlast trguje javnim dobrom za benefite stranih interesnih skupina.
Darko Šper, autor filma NDNV-a, i jedan od autora regionalne analize Miloš Katić , upozorili su na golemi problem što su ove teme “zatvorene” za javnost. Osim što je teško doći do sugovornika, pogotovo iz redova politike, javnosti se namjerno uskraćuju informacije. Zbog toga su važne ovakve regionalne suradnje, da se ogole metode trgovanje javnim interesom.
