Koalicija mirovnih inicijativa Stop Rearm Europe organizirala je 2. lipnja potpisivanje peticije protiv ulaganja dodatnih 800 milijardi eura za potrebe naoružavanja. Tekst peticije slijedi:
Protivimo se planovima Evropske unije da potroši dodatnih 800 milijardi eura na oružje. Isto tako, protivimo se povećanju vojnih izdataka u državama izvan EU-a.
Ove stotine milijardi bit će ukradene iz socijalnih usluga, zdravstva, obrazovanja, rada, izgradnje mira, međunarodne suradnje, pravedne tranzicije i klimatske pravde. Ove milijarde koristit će samo proizvođačima oružja u Evropi, SAD-u i drugdje.
Takva će potrošnja učiniti rat vjerojatnijim, a budućnost manje sigurnom za sve. U vrijeme akutne nuklearne napetosti, to je neoprostivo. Generirat će više duga, više štednje, više granica. Produbit će rasizam. Potaknut će klimatske promjene. Ne trebamo više oružja; ne trebamo se pripremati za više ratova. Ono što nam treba jest potpuno drugačiji plan: stvarna, socijalna, ekološka i zajednička sigurnost za Evropu i za svijet.
Zauzimamo stav protiv rata. Želimo da evropski donositelji odluka zaustave evropsko naoružavanje i ozbiljno se obvežu na globalno razoružanje.
U pozadini zahtjeva organizatori peticije podsjećaju da je 4. ožujka 2025. Evropska komisija predstavila je svoj plan ReArm Europe, pozivajući na dodatnih 800 milijardi eura vojnih izdataka zemalja EU-a u sljedeće četiri godine.
Takvo povećanje bi se uglavnom odvilo kroz povećanje nacionalnog duga prema predloženim poticajima Komisije, a u trenutnom kontekstu proračunske štednje to će nužno dovesti do daljnjih rezova u područjima poput socijalne države, zdravstva i obrazovanja, ali i vanjske pomoći ili politika zaštite okoliša i klime. Organizatori peticije podsjećaju da svjetske oružane snage proizvode oko 5,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, kao i da bi ponovno naoružavanje samo NATO-a moglo povećati emisije stakleničkih plinova za gotovo 200 milijuna tona godišnje.
Ovaj plan ReArm Europe ne dolazi niotkuda, napominju organizatorice: od 2017. godine EU sve više subvencionira industriju oružja, prvo za istraživanje i razvoj novog ili poboljšanog oružja, zatim za povećanje proizvodnih kapaciteta poput municije i projektila, a sada subvencionira države članice koje bi se odlučile za zajedničku nabavu oružja i druge vojne robe. Jasno izražena namjera jest razvoj sljedeće generacije oružja, tj. priprema za ratove budućnosti. Radi se i o jačanju globalne konkurentnosti industrije oružja, tj. njezine sposobnosti izvoza na globalno tržište, uključujući zemlje u ratu i autoritarne režime.
Programi pomoći EU-a za ponovno naoružavanje već su dostupni Norveškoj, i uskoro mi mogli biti dostupni i drugim zemljama izvan EU-a, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske. EU razmatra partnerstva s Turskom i drugim neevropskim zemljama.
EU ne samo da je stvarao posebne fondove za industriju oružja, već sada sve više koristi i druge civilne programe za financiranje industrije oružja, posebno Evropski kohezijski fond za regionalni razvoj, čija bi se sredstva djelomično mogla preusmjeriti za povećanje ili stvaranje novih pogona za proizvodnju oružja.
Štoviše, ovo se događa u kontekstu u kojem su se vojni izdaci značajno povećali u posljednjem desetljeću. Zemlje EU-27 zajedno su 2024. potrošile 370 milijardi USD, što je povećanje od 9,4 posto u usporedbi s 2023. i povećanje od 35 posto u usporedbi s 2020.
Zemlje EU-27 i europske zemlje NATO-a i dalje na vojne izdatke troše tri puta više od Rusije. Same zemlje EU-27 imaju barem jednako, a u nekim područjima mnogo više vojnih kapaciteta od Rusije (vojske i konvencionalno naoružanje). Vjerojatnost ruskog napada na neku zemlju EU-a ili europsku zemlju NATO-a trenutno je vrlo niska, ali ono čega se treba bojati jest da će evropska utrka u naoružavanju djelovati kao samoispunjavajuće proročanstvo: to se naziva sigurnosna dilema, tj. kada svaka zemlja doživljava drugu i njezin proces ponovnog naoružavanja kao prijetnju i osjeća se prisiljenom ići korak dalje u ponovnim naoružavanjem u beskonačnom ciklusu, sve dok ne dođe do rata. Povijest nam je više puta pokazala da je kombinacija rivalstava između sila i utrke u naoružanju najsigurniji put do rata.
Vrijeme je da evropske zemlje i EU prestanu hraniti globalnu utrku u naoružanju i počnu ulagati sve resurse u nenasilna sredstva za rješavanje i sprječavanje sukoba: to znači da moramo početi razmišljati „izvan okvira“ i izgraditi zajednički sigurnosni pristup za evropski kontinent.
Kampanja Stop ReArm Europe koja pokreće ovu peticiju ima ambiciju pomoći u ponovnoj izgradnji snažnog i koordiniranog evropskog mirovnog pokreta te poziva na podršku građana.
Peticiju je moguće potpisati ovdje.
