WWF-ova kampanja predstavlja video koji naglašava broj klimatskih rekorda oborenih tijekom 2023. godine.
Uoči Olimpijskih igara WWF-a upozorava kako i naš planet klimatske rekorde koje ne želimo oboriti, a rekordne vrućine, gubitak prirode i otapanje leda signaliziraju prijetnju za naš opstanak.
“Na Olimpijskim igrama će ljudi pokazati što se sve uz iznimne napore može postići. Potrebno nam je da i naši čelnici pokažu istu takvu odlučnost i predanost poput sportskih prvaka i odluče odvesti klimu na put oporavka”, kaže Dunja Mazzoco Drvar, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije.
2023. godina je bila najtoplija godina zabilježena do sada, s nebrojeno mnogo oborenih nacionalnih rekorda – kako temperaturnih, tako i onih koji se tiču vremenskih ekstrema. Istaknuti rekordi uključuju: najduži tropski ciklon zabilježen u Mozambiku, najveće zabilježene požare u povijesti EU koji su zahvatili Grčku i nove temperaturne rekorde u Francuskoj, Kini, Tajlandu, Bangladešu, Demokratskoj Republici Kongo, Haitiju, Omanu, Peruu i drugim državama.
Hrvatska je imala rekordnu oborinu koja je trajala čak 24 sata, kad se na Gračac 15. svibnja slilo nevjerojatnih 256,4 mm kiše. Najsmrtonosnija oluja u povijesti koja je ikad zahvatila Zagreb dogodila se 19. srpnja i rezultirala je s dva direktna i dva indirektna smrtna slučaja, i ukupno 130 ozlijeđenih. Prijavljene su štete na 51 školi, 16 srednjih škola i 71 vrtiću. Rekordan je bio i intenzitet kiše, pri čemu je u samo pola sata palo 34,6 mm, ali i ekstremni udar vjetra koji je iznosio čak 114,8 km/h. Na razini cijele zemlje, u 2023. godini zabilježena je rekordna srednja godišnja temperatura, koja je bila čak 2,2 °C viša od prosjeka za unazad 55 godina. Temperature su ostale visoke i u 2024. godini, pri čemu je lipanj ove godine dvanaesti uzastopni mjesec u kojem globalne temperature dostižu 1,5 °C više u odnosu na predindustrijsku eru, navode iz WWF-a.
“Promjene u klimi utječu na sve aspekte života, pa tako i na sportske rezultate, pa čak i na mogućnost održavanja određenih sportskih događaja. Analize utjecaja klimatskih promjena na različite vrste društvenih aktivnosti pokazuju da će sredinom ovog stoljeća uvjeti za, primjerice, igranje nogometne utakmice, biti neprihvatljivi u skoro cijeloj Europi tijekom 30% ljetnih dana, a biciklističke utrke u južnim dijelovima kontinenta se neće moći voziti u periodu od 10 do 30 ljetnih dana”, objašnjava Mazzoco Drvar.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).