Gornji horizonti, projekt izgradnje niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja, upozorili su danas predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.
“Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se aktivno uključi u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za hidroelektranu Bileća i da spriječi uništenje neprocjenjivih ekosustava i rijeka. Kratkoročni interesi investitora ne smiju biti ispred interesa građana”, istaknula je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Europe iz CEE Bankwatch Networka, povodom Međunarodnog dana rijeka.
Predstavnici okolišnih organizacija upozorili su kako bi realizacija ovog projekta imala nesagledive posljedice na ekosustav, vodne resurse i lokalne zajednice koje žive uz i od rijeka. Hidroelektrana Dabar nanijela bi štetu rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom. Delta Neretve već bilježi salinizaciju.
Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv ovog projekta. Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za hidroelektranu Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Također je ponesena i žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhušku konvenciju.
“Institucije moraju prepoznati dugoročne posljedice projekta Gornji horizonti i usmjeriti resurse u razvoj alternativnih rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života stanovnika uz rijeke”, zaključila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).