Od danas pa do kraja 2025. živjet ćemo izvan svojih prirodnih mogućnosti – trošit ćemo resurse koje planet više ne može nadoknaditi, upozoravaju iz WWF-a.
Od danas pa do kraja 2025. živjet ćemo izvan svojih prirodnih mogućnosti – trošit ćemo resurse koje planet više ne može nadoknaditi, prema najnovijim podacima organizacije Global Footprint Network i Sveučilišta York. Iznimno je zabrinjavajuće da Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) ove godine dolazi čak osam dana ranije nego prošle, priopćili su iz WWF-a.
U regiji je stanje još gore pa je Hrvatska ove godine svoj Dan ekološkog duga dočekala već 27. travnja, što znači da prirodne resurse trošimo još brže nego lani, kad smo u ekološki dug ušli 28. svibnja. Slovenija je granicu prešla još ranije – 8. travnja, a Crna Gora 24. travnja. Srbija je resurse “iscrpila” 8. svibnja, a Bosna i Hercegovina 17. svibnja. Najbolje stoji Albanija – ondje će ekološki dug nastupiti tek 13. rujna.
“Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu – već sada dugujemo planetu barem 22 godine obnove, i to u savršenom scenariju u kojem zaustavljamo daljnju štetu već danas. Želimo li i dalje zvati ovaj planet svojim domom, moramo ambiciozno krenuti prema prilagodbi većoj nego ikad prije i ublažavanju počinjene štete”, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Trenutačno čovječanstvo troši prirodne resurse 80% brže nego što Zemljini ekosustavi mogu obnoviti, a posljedice takvog ponašanja su vidljive u deforestaciji, eroziji tla, gubitku bioraznolikosti i povećanju CO₂ u atmosferi, što doprinosi sve češćim ekstremnim vremenskim događajima. Sve to ozbiljno ugrožava sposobnost planeta da nam osigura hranu, vodu i sigurno okruženje za život.
“Rješenja za smanjenje ekološkog duga postoje, a brojna su i financijski povoljna. Najveći potencijali leže u gradovima, energetici, hrani, populaciji i zdravom planetu, navodi se na Power of Possibility platformi. Primjerice, smanjenje emisija CO₂ iz fosilnih goriva za 50% odgodilo bi Dan ekološkog duga za čak tri mjeseca. To nam pokazuje koliko je važno okrenuti se ka održivim modelima gospodarstva i društva.
U Hrvatskoj već postoji velik potencijal za obnovu resursa. Smanjenje ekološkog otiska izvedivo je kroz kružno gospodarstvo, obnovljive izvore energije i očuvanje prirodnih područja. “Smanjenje prekomjerne potrošnje je neophodno, ali je zaista i moguće – uz kreativnost koju mi ljudi imamo. Pozivamo sve da podrže održiva rješenja i budu dio pozitivnih promjena koje će osigurati održiv i zdrav planet za buduće generacije”, naglasila je Kalauz.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).