„Preporučamo promjenu natječajnog kriterija u kategoriji najniže potpore na način da se smanji iznos minimalno ostvarenog prihoda kao uvjeta za prijavu.“
Nedavno smo objavili vijest o otvorenom pismu koje je HDLU Zagreb uputio nadležnima za gradsku kulturu u vezi raspisanog natječaja za institucionalne potpore udrugama u kulturi. Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU-a Zagreb, prigovorila je Gradu zbog praga od 30 000 eura, koliko bi udruga u kulturi morala uprihoditi u prethodnoj godini, kao kriterija za prijavu na natječaj za institucionalnu podršku. „Naša strukovna likovna udruga HDLU Zagreb sa sedamdeset članova, uz sav opsežan program koji smo napravili u zadnjih deset godina, ne može godišnje uprihoditi 30 000 eura“, napisala je Gojanović, proglasivši ovakav kriterij diskriminatornim.
HDLU Zagreb već dulje vrijeme bije bitku sa zagrebačkom kulturnjačkom birokracijom oko „kriterija 30 000“. Tim se povodom još sredinom prošle godine javio pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter. Naime, 12. srpnja 2024. iz njezinog su ureda zatražili od Grada Zagreba, točnije: njegovog ureda za kulturu na čijem je čelu Emina Višnić, očitovanje o Gojanovićinoj pritužbi.
Evidentno je i da su u Uredu za kulturu odabrali oprobanu birokratsku strategiju ignoriranja, gurnuvši dopis pučke pravobraniteljice pod tepih. Mjesecima nisu odgovarali na njega, usprokos tome što je služba pučke pravobraniteljice slala i naknadne požurnice.
Tek 8. svibnja 2025., dakle deset mjeseci nakon zaprimanja zahtjeva za „očitovanjem“, Grad se udostojao očitovati. U bitnome, odgovorio je pučkoj pravobraniteljici da iznos prihoda smatraju „jednim od indikatora postojanja kapaciteta koji imaju potencijal razvoja“, dodajući da je utvrđivanje sličnih kriterija uobičajena praksa i drugih javnih davatelja potpora za kulturu i civilno društvo u Hrvatskoj.
Usprkos tome, pučka pravobraniteljica je, dopisom od 1. prosinca 2025. koji je potpisala njezina zamjenica Dijana Kesonja, preporučila Gradu Zagrebu promjenu natječajnog kriterija u kategoriji najniže potpore na način da se smanji iznos minimalno ostvarenog prihoda kao uvjeta za prijavu.
Taj stav su u u uredu Tene Šimonović Einwalter argumentirali dvama „primjerima dobre prakse“, i to primjerom Zaklade Kultura Nova i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Analizirajući ih, u uredu pučke pravobraniteljice su ustanovili da su „omjeri iznosa sredstava koja se dodjeljuju i iznosa minimalno ostvarenog prihoda kao uvjeta za prijavu na natječaj znatno manji u odnosu na omjer definiran Javnim pozivom Grada Zagreba, osobito u najnižoj kategoriji podrške“. U uredu su također ustanovili da „propisivanje uvjeta od minimalno 30 tisuća eura ukupnih prihoda koja je organizacija ostvarila u prethodnoj godini, u nepovoljniji položaj dovodi manje udruge i umjetničke organizacije u Gradu Zagrebu, čime im otežava daljnji razvoj“.
Dopis koji je ured pučke pravobraniteljice uputio zagrebačkom Uredu za kulturu zaključuje se tvrdnjom da bi smanjivanje iznosa minimalno ostvarenog prihoda kao uvjeta za prijavu „i udrugama koje ostvaruju prihode niže od 30 tisuća eura omogućilo osnaživanje njihovih kapaciteta“.
Umjesto zaključka možemo samo ponoviti stav koji smo iznijeli u kratkom komentaru HDLU-ova (Zagreb) otvorenog pisma: javnog razgovora o javnim natječajima za raspodjelu javnog novca – nikad dosta.
