Mreža CEE Bankwatch objavila je danas zabrinjavajući peti izvještaj “Uskladiti ili zatvoriti” u kojem navode kako zemlje u susjedstvu Hrvatske imaju sve veći problem onečišćenja zraka iz termoelektrana na ugljen. A kako zrak putuje slobodno preko granica, ako onečišćen zrak imaju zemlje zapadnog Balkana, ima ga i Hrvatska.
Emisije sve tri regulirane onečišćujuće tvari – sumporovog dioksida, prašine i dušikovih oksida rasle su u 2022. u odnosu na prethodnu godinu, a po prvi put je prekoračena regionalna granica za dušikove okside, navode iz Bankwatcha.
Ioana Ciuta iz CEE Bankwatch kaže kako su “trenutno u tijeku dva kontradiktorna trenda: zastarjele elektrane na ugljen u regiji sve su nepouzdanije, ali energetska kriza još je više odvratila vlade i komunalna poduzeća od održive energetske tranzicije”.
“U ovom trenutku ‘zatvaranje’ izgleda puno vjerojatnije od ‘usklađivanja’. Sve zemlje moraju pokazati u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima da imaju plan, ali u većini slučajeva do sada čak ni nacrt plana nije javno dostupan”, kaže Ciuta.
Planove sve zemlje trebaju predati do kraja lipnja, a trebaju uključivati plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., ali i za zatvaranje termoelektrana na ugljen.
No, situacija na terenu govori kako su, pet godina otkad su na snagu stupila pravila o kontroli onečišćenja prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP)(2) Bosne i Hercegovine (BiH), Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još uvijek 5.6 puta veće od dopuštenih.
Emisije prašine su u 2022. godini ukupno bile gotovo 1.8 puta veće od dopuštenih. Ukupne emisije dušikovih oksida su također, po prvi puta, malo premašile ukupnu granicu dozvoljenih emisija zbog nedostatka investicija u smanjenje onečišćenja, povećanih emisija i smanjenja dozvoljenih emisija u NERP-ovima.
Po prvi puta, TE Bitola B1+2 u Sjevernoj Makedoniji postrojenje je s najvišim emisijama sumpor dioksida i prašine u regiji, koje su se udvostručile u usporedbi s 2021. godinom. Iako razlozi za ovo drastično povećanje nisu jasni, upotreba drugačije vrste ugljena zasigurno je pridonijela tome.
Ugljevik u Bosni i Hercegovini i Kostolac B u Srbiji, dugogodišnji prekršitelji, nastavili su masovno prekoračenje emisija sumpor dioksida unatoč postavljenoj opremi za desulfurizaciju. Emisije prašine iz postrojenja Gacko u Bosni i Hercegovini ostale su alarmantno visoke u 2022. godini – 12 puta više od dopuštenog.
Emisije sumpor dioksida mogu putovati i tisuće kilometara, a posljedice nisu pogubne samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje zbog čega organizacije civilnog društva traže od vlada zemalja zapadnog Balkana hitne mjere kako bi se termoelektrane na ugljen zatvorile ili uskladile svoj rad s postojećom legislativom.
“Razine onečišćenja na zapadnom Balkanu krajnje su neprihvatljive. Vlade moraju konačno shvatiti ozbiljnost situacije i ne dozvoliti da energetske kompanije donose vlastita pravila. Potreba za smanjenjem onečišćenja te povećanjem energetske učinkovitosti i održivih oblika obnovljive energije veća je nego ikad. Zbog nepravovremenog djelovanja prethodnih godina, sada sve treba raditi duplo brže”, zaključuje Davor Pehchevski iz CEE Bankwatch.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).