Zbog promjena koje nam se događaju u demokratskim društvima – političkim, medijskim i tehnološkim promjenama u načinu komuniciranja i informiranja, učenje o društvu i politici treba biti kontinuirano i cjeloživotno, a taj proces počinje u školi, zaključak je jučer održane konferencije o obrazovanju GOOD inicijative.
Posebnan fokus konferencije stavljen je na važnost aktivnog i odgovornog sudjelovanja u društvu u kontekstu sve izraženije polarizacije i obrazovnih reformi poput uvođenja cjelodnevne nastave i reforme strukovnog obrazovanja.
“Naše prethodno iskustvo, kao i rijetki odgovori kandidata na lokalnim izborima koji su uopće odgovorili na naše zahtjeve, govore nam kako ne postoji volja za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, ali mi nećemo odustati. Pozivamo lokalne vlasti, pogotovo u Slavoniji i Dalmaciji, gdje je građansko obrazovanje zaista rijetko, da uvedu Građanski odgoj i obrazovanje makar kao izborni predmet. Voljele bismo da se RH razvija ravnomjerno”, rekla je Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije.
Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja Zagreba naglasio je kako su mladi nezainteresirani za politiku te imaju nisko povjerenje u institucije.
“Čak 60% mladih do 29 godina smatra da njihovi interesi nije reprezentirani, a nisu voljni preuzeti ni političke funkcije. Rijetke političke stranke daju prilike mladima, a s druge strane, sami mladi ne prepoznaju političke stranke kao privlačna mjesta kroz koja mogu aktivno djelovati”, pojasnio je Baketa.
Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja naveo je primjer posljednjeg Eurobarometra u kojem čak 77% građana vjeruje nastavnicama, što je izuzetno visok postotak povjerenja ako uzmemo u obzir da je povjerenje u Vladu i Sabor oko 30 posto.
“Građansko obrazovanje treba smatrati ljudskim pravom. Ako učenici moraju znati koliko je dva plus dva, moraju znati i pročitati ugovor o radu i za što su odgovorni gradonačelnici. Nova vremena zahtijevaju i novi način razmišljanja: više kreativnosti, empatije i uvažavanja različitosti. Važno je razvijati ljubav prema demokraciji. Puno se govorilo o razvijanju vještina za poduzetništvo, radije bih da razvijamo poduzetnost jer neće svi biti poduzetnici, ali će svi učenici biti građanke i građani”, zaključio je Bajkuša.
Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti upozorio je kako je trenutno međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja zapravo samo jedna forma bez sadržaja.
“Ministarstvo nema podatke o tome kako se provodi. Iz lošeg stanja idemo u još gore. Iz trogodišnjih strukovnih škola izbacujemo Politiku i gospodarstvo, jedini predmet koji je građanski obrazovao učenike. Društva dominantno funkcioniraju na kratki rok – trebaju nam radnici i onda tražimo brža rješenja, a liberalna demokracija i ljudska prava su onda na čekanju”, rekao je Šalaj.
Nastavnica Ana Šutalo Barić iz Elektrotehnička škola Zagreb smatra kako je potrebna reforma strukovnog obrazovanja, ali Politika i gospodarstvo, ili kako god se taj predmet, mora biti obavezni predmet u svim srednjim školama bez obzira na dužinu trajanja školovanja pojedinog učenika ili učenice.
“Bio učenik budući keramičar ili zubarski tehničar, on će sutra izlaziti na izbore i koristiti strukture države, treba znati kako to raditi”, istaknula je.
“Nacionalizam, ksenofobija, fašizam s kojim su učenici suočeni doma, škola takve stavove teško razbija. Nisam sigurna da bi jedan predmet građanskog obrazovanja bio dovoljan. Trebalo bi poraditi na boljoj provedbi međupredmetne teme u školama”, mišljenja je pak ravnateljica Helena Knežević iz Osnovne škole Podolice iz Koprivnice.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).