Širenje krčkog LNG terminala nepotrebna je i dugoročno skupa investicija, posebno jer je SAD, kao najveći izvoznik ukapljenog plina (LNG), upravo pauzirao dozvole za nove izvozne terminale, upozorili su iz Zelene akcije.
Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije održali su danas akciju ispred zgrade Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kako bi uputili poruku američkom predsjedniku. Držali su transparent u obliku razglednice s natpisom “Bidene, pozdrav iz Hrvatske, frack off! STOP LNG”, aludiravši na činjenicu da se većina američkog plina vadi metodom frakiranja koja je u Hrvatskoj zabranjena 2021. godine.
“Privremeno pauziranje odobrenja za nova postrojenja za izvoz LNG-a značajna je pobjeda klimatskog pokreta. Administracija američkog predsjednika, Joea Bidena, sada mora ići korak dalje i trajno obustaviti ove dozvole. Naša je Vlada pomalo dvolična jer je “kod kuće’ zabranila metodu čija je višestruka štetnost za ljudsko zdravlje i okoliš dokazana, dok nema problema s uvozom plina koji se na taj način vadi u SAD-u i tamo ugrožava ljude”, rekla je Marija Mileta iz Zelene akcije.
Bidenova administracija je 26. siječnja najavila pauzu za odobrenja novim terminalima za izvoz plina dok tamošnje Ministarstvo energetike ne preispita kriterije za utvrđivanje jesu li ti projekti u javnom interesu. Ovo se ne odnosi na objekte koji već rade. “Ali, čini se da Bidenova administracija vjeruje kako je postojeća proizvodnja LNG-a i izvozna infrastruktura dovoljna za opskrbu Europe i šire. Stoga, pitamo hrvatsku vladu čemu povećanje kapaciteta terminala na Krku, pogotovo ako najveći uvoznik LNG-a u Hrvatsku ide ka njegovu smanjenju”, komentirala je Mileta.
Treba imati na umu kako će ova infrastruktura završiti kao napuštena imovina, a trošak će vjerojatno snositi država odnosno mi. “Umjesto u LNG, Vlada treba javni novac usmjeriti u obnovljive izvore energije i mjere energetske učinkovitosti, s naglaskom na marginalizirane skupine”.
Mileta je dodala da u SAD-u postoje tzv. “zone žrtvovanja”, većinom duž obale Meksičkog zaljeva. Tamo je uz već postojeću petrokemiju i LNG terminale, planirano njih još barem 35.
“Uz klimatske promjene, ne smijemo zanemariti i utjecaj koji LNG postrojenja imaju na zdravlje ljudi i čitavih zajednica iz kojih se plin doprema u Hrvatsku. Zbog svih ovih razloga, protivimo se proširenju krčkog LNG terminala i novim plinovodima”, zaključila je Mileta.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).