Demokratska recesija u Evropi dodatno se produbila u 2024. godini, pokazao je Izvještaj o vladavini prava organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties), na čijoj je izradi iz Hrvatske sudjelovao Centar za mirovne studije.
Zemlje koje se smatraju bastionima demokracije sve više naginju autoritarnim tendencijama, dok minimalna uporaba metodologije Evropske unije za zaštitu vladavine prava gotovo da nije imala učinka.
U svom šestom izdanju, ovo izvješće na 1000 stranica identificira najupečatljivije primjere povrede pravde, korupcije, ograničenja slobode medija, ugrožavanja sustava checks and balances, sužavanja prostora za civilno društvo kao i kršenja ljudskih prava unutar Evropske unije u 2024. godini. Sveobuhvatna analiza rezultat je suradnje 43 organizacije za ljudska prava iz 21 zemlje članice EU-a, a koordinira je Liberties. Autori ističu da se radi o najopsežnijem neovisnom izvještaju o stanju vladavine prava. Njegovi nalazi doprinose ciklusu praćenja Evropske komisije, koja će ove godine objaviti svoje šesto izvješće o vladavini prava.
Neki od glavnih problema vidljivih u raznim državama članicama EU-a su da je sustav provjera i ravnoteže oslabljen hitnim i ubrzanim zakonodavnim postupcima, a pravosudni sustavi suočeni su s rastućim političkim pritiscima i nedovoljnim financiranjem. Prosvjedi za klimu i podršku Palestini su izrazito ograničeni, a prosvjednike se pokušava zastrašiti pretjeranom uporabom policijske sile.
“Kako jača desni populizam, a nazaduje demokracija u SAD-u, produbljuje se kriza vladavine prava u Evropi. Rastući utjecaj krajnje desnice ugrožava jedinstvo EU-a, dok rat Rusije u Ukrajini i brzo promjenjivi transatlantski odnosi stavljaju na kušnju otpornost Unije. Kako bi zaštitila EU i svjetski poredak temeljen na pravilima, Evropska komisija mora ojačati provedbu vladavine prava, povezujući je izravno s člankom 7. Ugovora o Evropskoj uniji, uvjetovanjem proračunskih sredstava i postupcima zbog povrede prava EU-a.”, kaže Balázs Dénes, izvršni direktor Libertiesa.
Centar za mirovne studije uočio je brojne probleme u Hrvatskoj, u svim područjima koja izvještaj pokriva. Kontroverze vezane uz izbor glavnog državnog odvjetnika i njegov odnos s Uredom evropskog javnog tužitelja (EPOO) dovodile su u pitanje neovisnost i integritet pravosudnog sustava. Okvir za borbu protiv korupcije ne pokazuje nikakav značajan napredak u usporedbi s prošlom godinom, a nije ostvaren ni značajan napredak u rješavanju problema strateških tužbi (SLAPP) usmjerenih na novinare. Položaj neovisnih institucija, poput pučkog pravobranitelja, i dalje izaziva zabrinutost. Njihovi godišnji izvještaji u Hrvatskome se saboru raspravljaju s velikom odgodom, a Vlada i drugi nadležni akteri i nedovoljno provode njihove preporuke. Položaj organizacija civilnog društva ostao je nepromijenjen i u 2024. godini. Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva nije izrađen već devet godina, odnosno od 2016. godine. Javne konzultacije postale su manje dostupne za organizacije civilnog društva, a Trg svetog Marka i dalje je zatvoren za javnost, pa tako i za prosvjede kojima bi se ukazalo nezadovoljstvo potezima Vlade. Uporno odsustvo učinkovitih istraga o kršenjima ljudskih prava i dalje potkopava vladavinu prava i funkcioniranje pravne države.
