Ženska mreža Hrvatske kao članica Europskog ženskog lobija, najveće mreža organizacija za prava žena u Europi, provodi kampanju Parity Now!, pozivajući na institucionalizaciju jednake zastupljenosti žena i muškaraca u svim sferama odlučivanja na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini.
U sklopu kampanje, Europski ženski lobi je uputio službeno pismo na adrese više od tisuću političkih čelnika i donositelja odluka, pozivajući ih na konkretne mjere za postizanje takvog pariteta.
Pozvale su ih da ih do . prvog tjedna ožujka 2026. obavijeste o mjerama koje poduzimaju kako bi ostvarili paritet. “Odgovori – ili izostanak odgovora – bit će javno objavljeni oko Međunarodnog dana žena, 8. ožujka 2026.”, najavljuju.
“Žene i djevojčice čine polovicu stanovništva, no i dalje su sustavno nedovoljno zastupljene u političkim, gospodarskim, društvenim i sportskim tijelima odlučivanja. Unatoč napretku u posljednjim desetljećima, paritet je još uvijek daleko od ostvarenja”, ističe organizacija.
Upozorava da u Evropskoj uniji 2024. godine žene su činile samo 35 posto ministara, 33 posto zastupnika u nacionalnim parlamentima, 32 posto članova regionalnih i lokalnih skupština, 35 posto članova uprava najvećih uvrštenih poduzeća te tek 23 posto članova najviših tijela odlučivanja u deset najpopularnijih nacionalnih olimpijskih sportskih organizacija .
U listopadu 2024., upozorava organizacija, Odbor Ujedinjenih naroda za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW) usvojio je Opću preporuku kojom poziva države stranke da institucionaliziraju jednaku i uključivu zastupljenost žena i muškaraca u svim sustavima donošenja odluka. Ova povijesna preporuka potvrđuje da paritet nije opcija, već obvezujući demokratski zahtjev utemeljen u međunarodnom pravu ljudskih prava.
Europski ženski lobi konsatira da “mjere pariteta i snažna politička volja” donose rezultate: Godine 2024. Francuska je postigla paritet u regionalnim skupštinama i lokalnim jedinicama; žene su činile 62 posto ministara u Finskoj; a Švedska je premašila paritet u sportskim tijelima odlučivanja, s 51 posto članica uprava. Malta je uvela „rodno korektivni” mehanizam na nacionalnim izborima kako bi osigurala minimalni prag zastupljenosti.
“Međutim, duboki rodni jazovi i dalje postoje, osobito u vodstvu privatnog sektora, znanosti i umjetnoj inteligenciji, kao i u udrugama, sindikatima i organizacijama civilnog društva. Isključenost žena iz donošenja odluka dodatno je naglašena u kontekstima pogođenima ratom i ozbiljnim prijetnjama civilima, što ukazuje na kontinuirani neuspjeh u potpunoj provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti.”
Stav je organizacije da je stavljanje prava žena i djevojčica u središte europskih politika “preduvjet za ostvarenje europskih ciljeva: mira, demokracije, uključivosti, ravnopravnosti i solidarnosti, kao i života bez svih oblika nasilja”.
Europski ženski lobi poziva države i donositelje odluka da u potpunosti poštuju i provedu međunarodne obveze u području ljudskih prava, posebno Opću preporuku CEDAW-a br. 40; izmijene ustavne i zakonodavne okvire kako bi se institucionalizirao paritet 50/50 u svim tijelima odlučivanja; osiguraju odgovarajuće i održive proračune za provedbu mjera pariteta u svim područjima politika, i da zajamče paritet u političkim, gospodarskim, društvenim, kulturnim i sportskim institucijama na svim razinama.
