Iako je riječ o temama bitnim za svakog zagrebačkog stanovnika, na prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.
Posljednjih godina u Zagrebu broj vrućih dana kada dnevna maksimalna temperatura prelazi 30°C, u ljetnom razdoblju iznosi preko 40 u odnosu na tek 11 dana zabilježenih 70-ih godina prošlog stoljeća. Broj vrućih dana u ubrzanom je porastu te posljednjih 30 godina bilježimo približno 9 vrućih dana više svakog desetljeća, navodi se u obrazloženju prijedloga Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Zagreba 2025. – 2028. Program, koji je usvojen je na 40. sjednici Gradske skupštine krajem siječnja, dalje navodi kako je centar Grada izložen učinku urbanog toplinskog otoka te su temperature na mjernoj postaji Grič oko 2°C više nego na mjernoj postaji Maksimir zahvaljujući visokom stupnju urbanizacije s premalo zelenih površina, dodatno pojačavajući opasnost od budućeg porasta temperature.
Uz to, Program prepoznaje kako asfaltne i betonske površine, osim doprinosa porastu lokalne temperature, pojačavaju i rizik od urbanih bujičnih poplava koji raste s prognoziranim porastom dnevne maksimalne količine oborine.
„Visoke i sve više temperature ljeti, zajedno s učestalijim i ekstremnijim oborinama zimi, predstavljaju ugrozu za ljudski život, imovinu i infrastrukturu Grada, stoga je ključno pravovremeno i neodgodivo djelovati na zaustavljanju i smanjenju emisija stakleničkih plinova (ublažavanje) kao i na prilagodbi infrastrukture i društva budućoj izmijenjenoj klimi“, obrazlažu iz Grada.
Kako navode, cilj dokumenta koji se donosi u skladu s obavezama iz Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, je sustavno, plansko i usmjereno djelovanje k ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama po pojedinačnim sektorima. Program tako donosi opis trenutne klime i projekciju buduće klime, procjenu utjecaja klimatskih promjena, analizu rizika, procjenu emisija stakleničkih plinova, mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena i procjenu potrebnih sredstava te mjere zaštite ozonskog sloja.
Iako je riječ o bitnim temama za svakog stanovnika Grada, a internetsko savjetovanje je trajalo odgovarajućih mjesec dana od 8. prosinca do 7. siječnja, na prijedlog programa nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.
Dok Program sadrži niz mjera vezano uz energetsku učinkovitost, zaštitu voda, odvodnju voda, promet, javni prijevoz i slično, izdvajamo neke mjere iz područja koja su u prošlosti bile tema raznih građanskih akcija i inicijativa, od dostupne besplatne pitke vode, urbane poljoprivrede, do javnih bicikala i održavanja zelenih površina.
Razvoj mreže gradskih slavina
Od postojećih 140 gradskih slavina Program predviđa porast broja slavina na 170 do 2028. godine. Neke od ključnih aktivnosti uključuju zaštitu postojećih javnih slavina kao identiteta Zagreba, razvoj modela suvremene javne slavine koja zadovoljava standarde koji podrazumijevaju laku konzumaciju, jednostavni pristup za sve dobne skupine, mogućnost jednostavnog točenja vode u bočice i izdvojeni pristup vodi za životinje te ravnomjerni razvoj mreže suvremenih gradskih slavina, u svim gradskim četvrtima na frekventnim lokacijama (škole, parkovi, vrtići, rekreacijski i sportski tereni).
„Svi bitniji javni prostori, trebali bi imati pristup besplatnoj pitkoj vodi putem javnih slavina, kao dijela standardne urbane komunalne opreme. Također, putem javnih slavina, zdenaca i crpki osigurava se pristup svima koji nemaju pristup vodi putem sustava javne vodoopskrbe, a istovremeno se stanovništvo potiče na korištenje vode iz slavina umjesto iz plastične ambalaže što bi trebalo pridonijeti smanjenju upotrebe plastike i nastanka plastičnog otpada i time postići pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini“, navodi se u obrazloženju mjere.
Povećanje površina na kojima se odvijaju aktivnosti urbane poljoprivrede i jestivih krajobraza
U sklopu ove mjere planira se povećati površina obradivih gradskih vrtova s 23,55 hektara na 30 hektara u 2028, broj korisnika gradskih parcela s 2022 na 2800, površina uređenih urbanih voćnjaka s 5.012 m2 na 20.000 m2, a zanimljiva novost je uređenje vertikalnih vrtova na 1.000 m2.
“Kroz realizaciju mjere određeni neiskorišteni prostori u gradu pretvarali bi se u urbane voćnjake, prostore za proizvodnju hrane (kao što su urbani vrtovi), integrirati će se parkovi s voćnjacima. Kroz aktivnosti unaprijedilo bi se informacijsko-komunikacijske funkcionalnosti monitoringa radi poboljšanja komunikacije prema korisnicima i ključnim dionicima te radi bolje procjene utjecaja očekivanih klimatskih promjena na urbane vrtove”, navodi se u Programu.
Prilagodba načina upravljanja gradskim zelenim površinama i sadnja stabala
Kao jedna od aktivnosti u ovoj mjeri navodi se realizacija novih parkovnih površina, ali do 2028. predviđaju se tek dvije „nove parkovne površine“. No, pod drugom se mjerom „Kapitalne investicije vezane uz projekte zelene infrastrukture“ navodi uređenje jednog novog gradskog parka do 2028. No, navodi se primjerice 40 novih projekata krajobraznog uređenja javnih zelenih površina.
Broj novih posađenih stabala na javnim zelenim površinama s 8 000 u 2024. planira se povećati na 25 000. Ohrabrujuće je prepoznavanje dosadašnjeg neodgovarajućeg upravljanja gradskim zelenilom.
„Trenutna vrlo intenzivna košnja i trend odsustva grmova i sadnje relativno izoliranih/solitarnih visokih stabala snažno potiskuje neke važne skupine poput oprašivača i manjih ptica dok snažno potiče populacije nekih vrsta koje su u takvom okruženju konfliktne (vrane). Dodatno, radi bržeg i jačeg zagrijavanja nisko i intenzivno košeni gradski travnjaci su izrazito neotporni na sušu i doprinose intenzitetu lokalnih toplinskih otoka. Isti efekt ima i odsustvo sjene radi rijetkih i/ili vrlo visokih stabala i nedostatka grmlja. Pored toga, odabir vrsta za cvjetne gredice značajno utječe na populaciju divljih oprašivača, a veliku razliku čini i u potrebi navodnjavanja/zalijevanja“, navodi se.
U tu se svrhu planira odabir medonosnih vrsta za cvjetne gredice i uvođenja površina s odgođenim košnjom što će „znatno ojačati dostupnost hrane za populaciju divljih oprašivača te posljedično i populaciju ostalih kukaca kao malih ptica koje se njima hrane“, a imat će pozitivan učinak i na ublažavanje toplinskih otoka. Zatim, u planu je gušćom sadnjom drveća i grmlja različitih veličina osigurati stanište za brojne vrste (npr. manje ptice i kukce), povećati otpornost pojedinih stabala na sušu, zasjenjenjem utjecati na redukciju zagrijavanja područja te smanjiti atraktivnost takvog područja za konfliktne vrste (vrane). Navodi se i odabir vrsta otpornijih na sušu u cvjetnim gredicama, ali i pri sadnji drveća i grmlja što bi trebalo znatno smanjiti potrebu za zalijevanjem/navodnjavanjem novih nasada.
Predložena je i izrada koncepta razvoja zelene infrastrukture za manja područja, primjerice mjerila mjesnog odbora ili gradske četvrti, kao pilot projekta, kako bi se izbjegao arbitrarni odabir vrsta koje se sade.
Razvoj sustava javnih gradskih bicikala
„Razvoj javnog sustava bicikala značajno bi doprinio smanjenju emisija iz motornog prometa te predstavlja ključni korak u razvoju održive mobilnosti“, navode. Do 2028. cilj je imat 180 postaja javnih bicikala s ukupno 3000 bicikla.
Uspostava centara za ponovnu uporabu
Planiarno je napokon uspostaviti i zagrebački Centar za ponovnu uporabu. U Centru će se prikupljati razni odbačeni predmeti direktno od posjednika, a koji se nakon popravka i restauracije vraćaju na tržište kao rabljeni proizvodi/proizvodi.
