Dok Trump po SAD-u koncentrira svu izvršnu moć u svojim rukama i preskače zakone i zakonske procedure na svim poljima, civilno društvo u EU-u zabrinuto je jučer upozorilo da je Europska komisija također počinje hvatati krivine. EK pod vodstvom von der Leyen sa šest omnibus paketa kojima istodobno i ubrzanom procedurom mijenja više različitih zakona, najavljuje njihovo pojednostavljenje. Okolišne organizacije i dio stručnjaka ocjenjuju da se radi o prikrivenoj deregulaciji koja ugrožava zaštitu okoliša. „Zakoni koji su na meti kao problem, u stvarnosti se ni ne provode“, kaže Anouk Puymartin iz Birdlife Europe.
Kada je Europska unija 27. srpnja sklopila sporazum o carinama i trgovanju s Donaldom Trumpom, trenutnim problematičnim predsjednikom SAD-a, obvezala se, između ostalog, izmijeniti i obaveze društvene odgovornosti poduzeća koje su pak dio Europskog zelenog plana. Dok Trump po SAD-u koncentrira svu izvršnu moć u svojim rukama i preskače zakone i zakonske procedure na svim poljima, civilno društvo u EU-u zabrinuto je danas upozorilo da je Europska komisija također počinje hvatati krivine po uzoru na Trumpa.
“Koncentriranje izvršne moći u rukama predsjednika i preskakanje koraka podsjeća na ono što se događa u SAD-u”, rekao je Alberto Alemanno, profesor prava EU-a i osnivač neprofitne organizacije The Good Lobby, koja pomaže građanima, stručnjacima i organizacijama da se uključe u zagovaranje i lobiranje u javnom interesu, na današnjem briefingu koji su organizirale okolišne organizacije EU-a BirdLife, WWF, Transport&Environment, Climate Action Network Europe i European Environmental Bureau, želeći upozoriti na ubrzane procese slabljena ključnih okolišnih zakona EU-a.
Pojednostavljenje procedura u EU-u za lakše praćenje zakona i smanjenje papirologije za poduzetnike najavljeno je u Političkim smjernicama Europske komisije, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stavila je to u središte svog drugog mandata. Deklarirani cilj je smanjiti administrativne troškove za 25 posto ukupno i 35 posto za mala i srednja poduzeća do kraja mandata ove EK 2029. godine. Jedan od načina na koji to pokušava učiniti jest putem posebnih zakonodavnih „omnibus“ paketa – skupova mjera osmišljenih za pojednostavljenje više različitih zakona i propisa odjednom.
Od početka drugog mandata von der Leyen tako je predloženo čak šest omnibus paketa koji utječu na područja poput održivih financija, poljoprivrede i energetike, no okolišne organizacije i dio stručnjaka ocjenjuje kako se pod krinkom simplifikacije odvija prikrivena deregulacija koja ugrožava zaštitu okoliša i konkurentnost te smatraju kako će to na kraju dovesti do većih troškova s obzirom da Europska središnja banka procjenjuje trošak neprovedbe propisa o zaštiti okoliša na 1 posto BDP-a EU godišnje.
„Pod novom političkom klimom Europska pučka stranka (EPP) tvrdi da je slabiji gospodarski rast EU-a posljedica strože regulacije u odnosu na SAD pa su se bacili na zelene regulacije. No dokazi ne pokazuju da je to tako. Imamo problematičnu situaciju u kojoj političari i mediji padaju kao žrtve mita o preregulaciji, a ovi procesi se ni ne predstavljaju kao deregulacija nego kao pojednostavljenje“, kaže Alemanno.
Komisija tako sa šest omnibus paketa istovremeno koje zadiru u niz propisa i zakona, preplavljuje zainteresirane i ne ostavlja vrijeme da se razumije što se uopće događa kao ni vrijeme za javnu raspravu.
„EK zanemaruje vlastitu proceduru i preskače korake, kao što su savjetovanje s javnošću, procjena utjecaja i slično. Isprika im je da su izmjene od kritične važnosti. To dovodi u pitanje povjerenje u EU institucije. Nužno je kroz javnu raspravu raspraviti u kojoj je mjeri EU spremna na kompromis u pogledu vlastitih propisa u pokušaju suprotstavljanja američkim teroristima“, smatra pravna stručnjakinja Clementine Baldon specijalizirana za pitanja okolišne i društvene pravde i korporativne odgovornosti.
Paradoksalno je istaknuto i to što su okolišni zakoni EU-a zapravo već sami po sebi simplifikacija jer zamjenjuju 27 različitih nacionalnih sustava.
„Poduzeća i građani suočit će se s fragmentiranijim, zbunjujućim i skupljim propisima, posebno kada je riječ o okolišu. Sasvim je očito da su zajednička pravila apsolutno neophodna jer onečišćenje zraka i vode, bioraznolikost i klimatske promjene ne staju na granicima. Složenost propisa o okolišu često je nužna kako bi se odrazila složenost tih pitanja i razina rizika koju oni predstavljaju za naše društvo“, istaknula je Anouk Puymartin iz mreže okolišnih organizacija Birdlife Europe, koja je zajedno s WWF-om, Transport&Environment, Climate Action Network Europe i European Environmental Bureau.
Procjena utjecaja ovih izmjena se ne provodi jer bi pokazala suprotno, da je zapravo potrebno više djelovanja u području okoliša, a ne manje, smatraju okolišne organizacije. Zakoni koji su na meti kao problem, u stvarnosti se ni ne provode. Komisija tako danas ima 309 otvorenih slučajeva kršenja propisa o okolišu, što znači da se gotovo jedan od pet slučajeva kršenja propisa EU-a odnosi na okoliš.
„Sva izvješća, pa čak i od strane Revizorskog suda, kažu da su prava uska grla administrativna, a ne zakonodavna. Umjesto promjene pravila moramo ulagati u njihovu provedbu je se inače stvara pravna nesigurnost, nedostatak odgovornosti, a također i ekonomska nestabilnost. Pojednostavljenje također potkopava dugoročnu konkurentnost Europe jer je shvaćanje održivosti kao tereta vrlo kratkovidno. Stroga pravila o zaštiti okoliša potiču inovacije, otpornost, a također i Europu uvrštavaju u globalno vodstvo“, kaže Puymartin.
One tvrtke koje su već uložile u održive prakse sada će biti kažnjene, a one koje ne mare za održivost bit će nagrađene.
„Ovo je alat za brzo slabljenje europske zelene agende i potkopava sposobnost EU-a da zaštiti svoje građane od ekološke krize. Ne treba nam manje pravila, potrebna su nam bolja pravila koja stvarno mogu zaštititi ljude i planet“, zaključuje Puymartin.
Na koje bi politike i zakone EU o zaštiti okoliša utjecalo pojednostavljenje?
U teoriji, program pojednostavljenja primjenjuje se na sve zakone EU no u praksi su do sada najviše pogođene socijalne i ekološke politike, ističu okolišne organizacije na razini EU-a. Trenutno su tako na meti:
- Održivo financiranje: Prvi Omnibus prijedlog usmjeren je na pravila poput korporativne Direktive o izvještavanju o održivosti (CSRD), Direktive o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CS3D) i Uredbe EU o taksonomiji. Ove promjene su namijenjene olakšavanju izvještavanja, ali su izazvale zabrinutost zbog slabije transparentnosti.
- Politika o kemikalijama: Jedan Omnibus prijedlog je izašao, drugi je planiran kasnije 2025., a očekuje se i šira revizija Uredbe REACH. Kritičari su zabrinuti da bi to moglo umanjiti vitalnu zaštitu zdravlja i okoliša.
- Poljoprivreda: U proljeće 2024. Komisija je povukla ključne ekološke mjere u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon prosvjeda poljoprivrednih lobija. Uslijedio je Omnibus paket ZPP-a, kojim su proširena izuzeća i potaknuta zabrinutost zbog oslabljene uvjetovanosti i dugoročne održivosti. Treći paket već je najavljen za kasnije u 2025.
- Izvještavanje o okolišu: Komisija planira Omnibus o okolišu u jesen 2025., koji bi mogao utjecati na Okvirnu direktivu o otpadu, Direktivu o industrijskim emisijama i druge zakone koji zahtijevaju izvještavanje o podacima o okolišu.
Usprotivite se slabljenju zakona o okolišu
Europska komisija je tijekom ljeta pokrenula „Poziv na očitovanje“ upućen tvrtkama, organizacijama i građanima. Svaki građanin EU-a tako može putem obrasca do 10. rujna uputiti poruku donositeljima odluka da se protivi slabljenju i narušavanju zakona o prirodi.
„Trebala su desetljeća naših zajedničkih glasova da izgradimo zakone koji štite ljude i prirodu. Nemojte dopustiti da šaptom padnu“, pozivaju okolišne organizacije.
