Hrvatska bilježi pad od 12 mjesta na RBG-ovoj top-listi. Hrvatsko novinarsko društvo je ove godine zabilježilo 27 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare, što potvrđuje nastavak pogoršanja sigurnosnih uvjeta za njihov rad.
I 2025. godine sloboda medija i sigurnost novinara u zemljama zapadnog Balkana bili su pod ozbiljnim i kontinuiranim pritiskom, objavila je jučer mreža Safe Journalists , a prenosi HND.
Hrvatska je, prema Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), prvi put svrstana u kategoriju “teških situacija”, uz pad od 12 mjesta, na 60. poziciju. Hrvatsko novinarsko društvo ove je godine zabilježilo 27 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare, što potvrđuje nastavak pogoršanja sigurnosnih uvjeta u novinarskoj profesiji u Hrvatskoj. RSF je upozorio i da, uz fizičke napade, posebnu zabrinutost izaziva duboka ekonomska krhkost hrvatskih medija.
Misija Media Freedom Rapid Response (MFRR), koju čine Europska federacija novinara (EFJ), ARTICLE 19 Europe, European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), Free Press Unlimited (FPU), International Press Institute (IPI) i Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT), u lipnju 2025. godine istaknula je niz strukturnih slabosti hrvatskog medijskog prostora: političke i verbalne pritiske, zastarjelo medijsko zakonodavstvo, osjetljivost na SLAPP i nedostatnu institucionalnu zaštitu novinara i medija.
Domaći i međunarodni akteri naglašavaju sustavne probleme koji produbljuju krizu: ekonomsku nesigurnost zbog pada oglašavanja i nestabilnog financiranja, pravne i institucionalne manjkavosti poput zastarjelih medijskih zakona, netransparentnog vlasništva medija i problematičnog javnog financiranja, političke pritiske na javne i privatne medije, spor napredak u provedbi europskih standarda, uključujući EMFA-u, te kontinuirane incidente, odnosno fizičke napade, prijetnje i pravne postupke koji destabiliziraju novinarski rad.
To sve zajedno ukazuje na značajno sužavanje prostora za slobodno i neovisno novinarstvo u Hrvatskoj, navodi izvještaj mreže Safe Journalists.
Mreža podsjeća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti na informiranje temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva. Iako su medijska tržišta u većini zemalja formalno pluralistična, stvarni prostor za neovisno novinarstvo se smanjuje zbog bliskih veza politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija te sve izraženijih pokušaja utjecaja na uredničku autonomiju. Takvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog nadzora i povećava rizik od autocenzure.
U cijeloj zapadnobalkanskoj regiji bilježi se zabrinjavajući kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare – od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog internetskog uznemiravanja, osobito usmjerenog prema novinarkama – dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedostatni ili bez jasnih sudskih ishoda. Dodatnu zabrinutost izaziva pravna nesigurnost, nedovoljna zaštita od SLAPP-a te zastarjeli ili problematični regulatorni okviri, kao i krize upravljanja i financiranja javnih radiotelevizija u pojedinim zemljama. Mreža Safe Journalists upozorava da će bez dosljedne političke volje, učinkovite institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i neovisnim medijima ovi trendovi nastaviti potkopavati temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda.
