Gongovi 13. Dani otvorenih podataka, dvodnevna konferencija u Zagrebu, otvorena je danas raspravom o izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama i panelom o utjecaju umjetne inteligencije na demokraciju i izbore.
Sudionice rasprave o pravu na pristup informacijama složile su se kako je nužno da se izmjenama ne ograniče prava iz postojećeg zakona, koji je važan antikorupcijski alat.
Melisa Skender (HND) strahuje da promjene idu u pravcu ograničavanja prava na pristup informacijama: “Već smo pri zadnjim izmjenama vidjele da se pokušava smanjiti prostor za pristup informacijama. Smatramo da bi se podaci od interesa javnosti, podaci državnih i javnih poduzeća trebali proaktivno objavljivati, a ne da taj instrument prava na pristup informacijama postaje alat otezanja da se uopće dostave ikakve informacije,”
Umirovljena sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić istaknula je da je nužno poštovati postojeći zakon, a ne ga mijenjati, izrazivši zabrinutost kako će izmjene ići u smjeru ograničavanja dosadašnjih prava. “Kultura tajnosti je sveprisutna. Kada je riječ o netransparentnosti, odnosno kulturi nedavanja informacija, situacija se još pogoršala. Odluke upravnih sudova se ignoriraju. Važno je znati da kada su javna sredstva u pitanju – nema testa razmjernosti”. Postojeće kazne za čelnike javnih tijela koje taje informacije, nužno je povećati, pa i politički ih kažnjavati.
Sanja Pavić, pravnica iz Gonga, rekla je da Gong nije imenova u radnu skupinu za izmjene zakona, iako se duže od desetljeća sustavno bavi pristupom informacijama: “Izmjene svakako ne bi smjele utjecati na dobivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima, osobito kad su u pitanju tvrtke u državnom vlasništvu, koje redovito pod krinkom zaštite tržišnog natjecanja odbijaju dati podatke o potrošnji. Ako im se dozvoli da tržišna utakmica postane razlog za uskratu podataka, to će značiti veliko nazadovanje u ostvarivanju ovog ustavnog prava.”
Natalija Havelka, izvršna direktorica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, iznijela je iskustvo pravo na pristup informacijama na lokalnoj razini iz pozicije aktivistkinje za zaštitu ljudskih prava. Dodala je kako brže i lakše dolaze do informacija koje traže od gradova i općina nego od nacionalnih institucija. Iznijela je slučaj kada je njezina udruga pokušavala doći do inspekcijskih podataka o ginekologu silovatelju iz osječke bolnice, te upozorila kako bi bilo važno skratiti rokove i povećavati ovlasti samog povjerenika.
Panel AI i utjecaj na demokraciju i izbore bio je posvećen potencijalima i rizicima sve šire primjene umjetne inteligencije po demokratske sustave i ljudska prava, s naglaskom na javno širenje dezinformacija i izborne manipulacije.
Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet iznijela je koje su opasnosti AI na javno mnijenje i demokratski proces, s naglaskom na velik utjecaj na to kako ljudi razmišljaju i kako glasaju. “Prvi problem za demokraciju je informacijski oligopol, koji može iskriviti političku debatu, pojačati polarizaciju, omogućiti manipulaciju biračima i na kraju ugroziti samu suštinu demokracije. Drugi problem je geostrateški u smislu da je Europa ovisna o tehnologiji iz SAD-a, a treći problem su algoritmi velikih platformi koji su dizajnirani tako da polariziraju”, naglasila je i dodala kako su veliki problem po demokraciju i tech moguli koji se miješaju u izbore, kao i sve brža i jednostavnija proizvodnja dezinformacija i deepfakeova. Ivković Novokmet je predložila da Europska komisija zabrani deepfake sadržaje 90 dana prije izbora i propiše platformama obavezu da moraju, ukoliko se radi o danima uoči izbora, u roku od dva sata od plasiranja izborne dezinformacije ukloniti sa samih platformi.
Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović kazala je da je tehnološka suverenost jedno od najvažnijih pitanja današnjice: “EU je jedino mjesto na svijetu na kojem se pitanje tehnološke suverenosti i umjetne inteligencije, veže uz etiku i ljudska prava. SAD-u i Kini se ne sviđa što EU ima Uredbu o digitalnim uslugama, Uredbu o digitalnom tržištu i Uredbu o umjetnoj inteligenciji. EU traži od velikih digitalnih platformi, od kojih većinu njih imamo svi na svojim telefonima, tražimo disciplinu da se ponašaju u skladu s EU zakonima i EU vrijednostima. Omnibus je pojednostavljanje ovih zakona, kako bi se smanjili troškovi za europske poduzetnike, a ne da se ograničavaju ljudska prava.”
Duje Prkut iz udruge Politiscope smatra da je “digitalni omnibus je najveće slabljene digitalnih prava u povijesti EU. Omnibus je se donosi po jednom izvanrednoj proceduri koja je brža i tako smanjuje mogućnost uključivanja u njegovu izradu svih zainteresiranih, a nije napravljena ni procjena učinka propisa. Omnibus mijenja osnovne izmjene unutar ovih zakona, dakle ne radi se samo o tehničkim izmjene”.
Sedina Dubravčić, zamjenica Pučke pravobraniteljice, rekla je da je prošle godine provedeno ispitivanje građana i građanki Hrvatske o percepciji umjetne inteligencije: “U Hrvatskoj je došlo do porasta korištenja umjetne inteligencije za 60 posto. Postoji veliki generacijski jaz – čak 65 posto Gen Z-a, dakle, mladih svakodnevno koristi AI, i njih 49 posto ima pozitivan stav o umjetnoj inteligenciji, dok su stariji sugrađani indiferentni ili ne koriste AI. Međutim, važno je naglasiti kako je i državni tajnik iz Ministarstva pravosuđa kazao kako se u Hrvatskoj koristi gotovo 800 sustava koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji. To je golema brojka.”
