Deset dana nakon napada na Iran sve je vidljiviji jaz između Sjedinjenih Država i Izraela, dok se Trump na domaćoj sceni suočava s pritiskom iz političke sfere i iz civilnog društva.
Očito je da se ciljevi saveznika u ovom ratu, SAD-a i Izraela, sve više međusobno udaljuju piše AFP. Razlike su uvjetovane načinom na koji njihove javnosti gledju na rat – dok je podrška Amerikanaca rekordno niska, rat oduševljeno podržava većina Izraelaca i Izraelki.
Trump je jučer rekao da je rat “gotovo” završen, nasuprot njegovim ranijim obećanjima Benjaminu Netanyahuu da će nastaviti s napadima koji će trajati tjednima, ako ne i mjesecima.
U reakcijama pojedinih američkih funkcionera nazirala se nelagoda kad su se stanovnici Teherana u nedjelju probudili uz apokaliptične prizore crnog dima koji je zaklanjao sunce i gušio ih, a koji su bili uzrokovani izraelskim napadima na skladišta goriva oko grada od 10 milijuna stanovnika.
Čak je i senator Lindsey Graham, bliski Trumpov saveznik, koji je godinama pozivao na rat protiv Irana, zamolio Izrael da “bude oprezan u odabiru ciljeva”.
„Naš je cilj osloboditi iranski narod na način koji neće osakatiti njihovu priliku da započnu novi i bolji život nakon što se ovaj režim sruši“, rekao je Graham.
Michael Singh, generalni direktor Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, rekao je da su američki i izraelski ciljevi uglavnom slični ali ne identični.
Rekao je da Izrael želi da Iran, čija vlada koju vode klerici podržava Hamas, bude “trajno oslabljen”, što je strategija koju Izrael provodi diljem regije, posebno u više navrata bombardirajući Siriju unatoč promjeni vlasti u njoj.
„SAD možda nema toliki apetit za dugotrajni sukob, posebno zato što ima prioritete u drugim područjima koje Izrael očito nema, i može se spakirati i otići kući, dok Izrael ne može“, rekao je Singh, nekadašnji savjetnik Georga W. Busha.
I Netanyahu i Trump pozitivno govore o Irancima koji žele srušiti Islamsku republiku. Trump, koji je godinama osuđivao američki intervencionizam na Bliskom istoku kao rasipnički i pogrešan, ponudio je različita objašnjenja za napad na zemlju od 90 milijuna stanovnika, uglavnom se usredotočujući na slabljenje njezine vojne moći.
Državni tajnik Marco Rubio izazvao je čuđenje novinara kada im je rekao da je “neposredna prijetnja” s kojom se suočavaju Sjedinjene Države, to što je Izrael već odlučio napasti Iran, koji bi potom uzvratio američkim snagama.
Izrael i dalje ima snažnu podršku unutar Trumpove Republikanske stranke, ali suparnička Demokratska stranka – i nekoliko istaknutih glasova s desnice – optužili su Trumpa da slijepo slijedi Izrael u regionalni rat.
Anketa Quinnipiaca objavljena jučer, pokazala je da je tijesna većina Amerikanaca protiv vojne akcije u Iranu 53 posto, što je zapanjujuća razina protivljenja samo nekoliko dana nakon početka rata, te da 44 posto vjeruje da Sjedinjene Države previše podržavaju Izrael.
Nedavna Gallupova anketa pokazala je da prvi put više Amerikanaca suosjeća s Palestincima nego s Izraelcima u njihovom sukobu, nakon što je Izrael sveo Gazu na ruševine.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom, koji se smatra vjerojatnim demokratskim kandidatom za predsjednika 2028., nedavno je doveo u pitanje američku pomoć Izraelu i složio se da njegov tretman Palestinaca pokazuje da je to “država apartheida” – karakterizacija zbog koje Izraelci snažno negoduju i koja je nekada bila nezamisliva za vodećeg američkog političkog kandidata.
Aaron David Miller, iskusni američki pregovarač za Bliski istok, koji je sada viši suradnik u zakladi Carnegie Endowment for International Peace, upozorio je da je Netanyahu postao još ovisniji o Trumpu jer se ove godine u Izraelu održavaju izbori, na kojima će iskusni premijer htjeti pokazati da ima podršku američkog predsjednika.
„Kada Donald Trump kaže stop, ovo će prestati, bez obzira na to smatraju li Izraelci da je misija ispunjena ili ne, jer je stupanj utjecaja koji Trump ima na Netanyahua neviđen u povijesti odnosa predsjednika s izraelskim premijerima“, rekao je Miller.
