Istraživanje, provedeno u Hrvatskoj, Francuskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje da 91,8 % organizacija civilnoga društva sudjeluje u barem jednom formalnom procesu sudjelovanja, no učinkovitost tog sudjelovanja ocjenjuju prosječnom ocjenom svega 2,8 od mogućih 5.
Iako organizacije civilnoga društva aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka, njihov stvarni utjecaj na javne politike i dalje je ograničen, pokazuju rezultati regionalnog istraživanja predstavljenog na online panel raspravi “Civic Pulse Hrvatska: Budućnost demokracije i sudjelovanja građana”, održanoj 25. lipnja u organizaciji Agencije lokalne demokracije Sisak, u okviru projekta ROOT WB – Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i organizacije civilnoga društva jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu.
Istraživanje, provedeno u Hrvatskoj, Francuskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje da 91,8 % organizacija civilnoga društva sudjeluje u barem jednom formalnom procesu sudjelovanja, no učinkovitost tog sudjelovanja ocjenjuju prosječnom ocjenom svega 2,8 od mogućih 5. Istodobno, dvije trećine organizacija navodi nestabilno financiranje, a više od dvije trećine ovisi o međunarodnim donatorima. Istraživanje upozorava da problem nije nedostatak građanskog angažmana, nego činjenica da sudjelovanje građana i organizacija prečesto ne dovodi do vidljivih promjena.
Rezultate istraživanja predstavila je Nevenka Vuksanović, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) iz Crne Gore. U panel raspravi sudjelovale su i Katica Janeva, direktorica Ureda ALDA Balkans (ALDA – Europske asocijacije za lokalnu demokraciju), te Lejla Šehić Relić, izvršna direktorica DKolektiva – organizacije za društveni razvoj. Panel je moderirala Paula Raužan, predsjednica Agencije lokalne demokracije Sisak.
Sudionice panela složile su se da građani sudjeluju kada vjeruju da njihov glas može dovesti do stvarnih promjena. Sudjelovanje ne smije biti samo formalna procedura, već proces u kojem građani vide smisao, odgovornost i konkretne rezultate svog angažmana.
Organizacije civilnoga društva imaju važnu ulogu u povezivanju ljudi i stvaranju prostora u kojima građani mogu razgovarati, graditi povjerenje i zajednički tražiti rješenja za izazove u svojim zajednicama. Takvi prostori doprinose osjećaju pripadnosti zajednici i predstavljaju temelj aktivnog građanskog sudjelovanja.
Razvoj kulture demokratskog dijaloga zahtijeva suradnju građana, organizacija civilnoga društva, institucija, lokalnih vlasti, akademske zajednice i obrazovnog sustava. Demokracija se ne može jačati izoliranim djelovanjem pojedinih sektora, nego zajedničkim i dugoročnim angažmanom svih dionika. Važnu ulogu u tom procesu ima i akademska zajednica, koja kroz istraživanja i stručna znanja može pridonijeti boljem razumijevanju društvenih izazova te oblikovanju kvalitetnijih javnih politika.
Važno mjesto u raspravi zauzela je i politička kultura. Panelistice su istaknule da kvaliteta demokracije ne ovisi samo o institucijama i zakonima, nego i o načinu na koji politički akteri komuniciraju s građanima i međusobno. Jezik kojim se govori o građanima, organizacijama civilnoga društva i različitim društvenim skupinama oblikuje društvenu atmosferu te može poticati povjerenje, dijalog i suradnju ili dodatno produbljivati podjele i nepovjerenje. Odgovornost za kvalitetu javnog prostora pripada svim dionicima, a posebno onima koji svojim javnim djelovanjem oblikuju političku kulturu.
Govoreći o europskim odgovorima na izazove demokracije, panelistice su ukazale na važnost Europskog demokratskog štita i buduće Strategije Europske unije za civilno društvo, uz zaključak da se demokratska otpornost ne može graditi isključivo kroz europske politike. Stvarne promjene nastaju u lokalnim zajednicama, kroz suradnju, uključivanje građana i kvalitetne odnose među ljudima.
Rasprava je obuhvatila i izazove s kojima se suočavaju organizacije civilnoga društva. Uz financijsku nesigurnost i sve veća administrativna opterećenja, sudionice su ukazale na potrebu za novim oblicima liderstva, kolektivnim djelovanjem i razvojem novih kompetencija. Digitalni alati mogu proširiti mogućnosti sudjelovanja građana, ali ne mogu zamijeniti susrete uživo, razgovor i izgradnju međusobnog povjerenja.
Panel je zaključen porukom da se povjerenje u demokratske procese ne može obnoviti preko noći. Kao što se ono godinama postupno narušavalo, tako će i njegova obnova zahtijevati vrijeme, dosljednost i zajednički angažman građana, institucija, organizacija civilnoga društva, akademske zajednice i političkih aktera.
Regionalno istraživanje trenutačno je dostupno na engleskom jeziku na poveznici OVDJE. Prijevod na hrvatski i druge projektne jezike bit će dostupan uskoro.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).