“U Hrvatskoj novinar snosi dvostruku pravnu odgovornost za objavljeni rad – parničnu i kaznenu. Budući da se ovaj Zakon ne odnosi na kaznene postupke, opravdano strahujemo kako će to značiti veći broj kaznenih postupaka protiv novinara i urednika”, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
“U Hrvatskoj novinar snosi dvostruku pravnu odgovornost za objavljeni rad – parničnu i kaznenu. Budući da se ovaj Zakon ne odnosi na kaznene postupke, opravdano strahujemo kako će to značiti veći broj kaznenih postupaka protiv novinara i urednika. Zbog toga pozivamo Ministarstvo da iz Kaznenog zakona briše odredbe o kaznenim djelima protiv časti i ugleda”, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu kojom je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) apeliralo na Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da, uz najavljene izmjene Kaznenog zakona, napokon dekriminalizira djela protiv ugleda i časti.
Kao najveći problem Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (AntiSLAPP zakon) istaknuta je činjenica da se odvraćajuće mjere koje zakon propisuje ne odnose na kaznene postupke.
Zbog velikog broja tužbi HND je 2015. godine osnovao Centar za zaštitu slobode izražavanja, koji nudi besplatnu pravnu pomoć nonvinarima i novinarkama koji se nađu na udaru tužbi zbog obavljanja svojeg posla.
Među tisućama tužbi godišnje, kako pokazuju rezultati HND-ove godišnje ankete o tužbama protiv novinara i medija, pravnici Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo” analizirali su sudske odluke u takvim tužbama u razdoblju od 2016. do 2023. godine.
“Rezultati analize ovih predmeta pokazali su kako je u tom razdoblju u prosjeku bilo 60 tužbi godišnje koje su imale barem jedan element SLAPP-a. Kada bismo tome dodali i tužbe protiv okolišnih organizacija, aktivista i zviždača, taj bi broj sigurno bio i znatno veći. Isto istraživanje pokazalo je i kako sudski postupci u ovim predmetima traju u prosjeku četiri godine, dok su odštetni zahtjevi vrlo visoki”, rekao je Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra “Miko Tripalo”.
Da SLAPP nije problem samo novinara, nego i drugih organizacija civilnog društva, istaknula je i glavna tajnica HND-a Melisa Skender kazavši da je HND ušao u radnu skupinu za izradu nacrta zakona tek nakon što je javno zaprijetio kako će prekinuti svaku suradnju s Ministarstvom pravosuđa ako u radnoj skupini ne bude imao svojeg predstavnika.
“Moram reći kako smo u toj radnoj skupini bili jedini predstavnici najčešćih meta SLAPP-a i zalagali se da SLAPP bude definiran sukladno indikatorima iz preporuka Vijeća Europe. Taj prijedlog je višekratno odbijen s obrazloženjem da je definicija SLAPP-a iz europske Anti-SLAPP Direktive dovoljna za prepoznavanje očigledno neutemeljinih tužbi. Kako će je sudovi primjenjivati i koliko učinkovito koristiti za rano odbacivanje i druge odvraćajuće mjere, ostaje vidjeti”, napomenula je Skender podsjetivši da se novinarska zajednica, ali i brojne organizacije civilnog društva te pojedinci, suočavaju sa serijskim tužiteljima čiji je glavni cilj zastrašiti sve koji kritički propituju rad moćnika.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).