U četvrtak, 30. srpnja, od 20:30 do 22:30, pročelje Ribarskog muzeja (Komuna) u Komiži pretvorit će se u pozornicu na kojoj će svjetlo i zvuk oživjeti priče o najvrjednijim morskim staništima i vrstama Jadrana.
“Ljeto je vrijeme kada najviše boravimo uz more i u moru. No, dok tražimo odmor, zabavu i osvježenje, lako zaboravljamo da more nije prostor samo za naše uživanje. Ono je dom brojnim vrstama, jedan od najvažnijih ekosustava na Zemlji i sustav o kojem ovisi sav život, uključujući i ljudski. Upravo na tu činjenicu želimo podsjetiti i sve otočane i posjetitelje Komiže ovog četvrtka”, najavljuje Bruna Tomić iz splitske udruge Sunce, još jednu jedinstvenu večer posvećenu očuvanju mora.
U četvrtak, 30. srpnja, od 20:30 do 22:30, pročelje Ribarskog muzeja (Komuna) u Komiži pretvorit će se u pozornicu na kojoj će svjetlo i zvuk oživjeti priče o najvrjednijim morskim staništima i vrstama Jadrana. Audiovizualna priča Jadranska blaga vodi gledatelje kroz neka od najvrjednijih, ali i najosjetljivijih staništa našeg mora. Od livada posidonije (Posidonia oceanica), preko muljevitih i pješčanih dna koja za vrijeme oseke ostaju nepokrivena morem, pa sve do potopljenih i djelomično potopljenih morskih špilja, projekcija otkriva bogatstvo života koje se često skriva od pogleda.
Uz staništa, publika će upoznati i neke od vrsta koje ovise o njihovoj očuvanosti: glavatu želvu (Caretta caretta), morskog kulika (Charadrius alexandrinus) i patku njorku (Aythya nyroca).
“Morske špilje nisu samo atraktivna mjesta za razgledavanje, nego osjetljiva staništa koja su nastajala tisućama godina i pružaju zaklon brojnim organizmima. Muljevita i pješčana dna koja tijekom oseke ostaju nepokrivena morem, iako na prvi pogled mogu izgledati prazno i neugledno, među najvrjednijim su obalnim staništima. Ona su važna hranilišta, odmorišta i razvojna staništa brojnih vrsta riba, beskralježnjaka i ptica, osobito tijekom seobe. Livade posidonije, skrivene ispod površine, proizvode kisik, pohranjuju ugljik, štite obalu i pružaju dom velikom broju morskih organizama”, govori Vida Zrnčić, voditeljica projekta ASPEH u Suncu.
Slično je i sa životinjama koje žive uz obalu i u moru. Morski kulik gnijezdi se u pjeskovitim staništima, često u blizini prostora koje ljeti zauzimaju kupači. Patka njorka treba mirna i očuvana vodena staništa, dok glavatu želvu ugrožavaju sudari s plovilima, slučajni ulov, plastika i druge posljedice ljudskih aktivnosti.
Uz Jadranska blaga, posjetitelji će ponovno moći doživjeti i svjetlosnu projekciju Voice of the Sea – Posidonia oceanica, koja na umjetnički način daje glas jednoj od najvažnijih biljaka Mediterana.
Posidonija je morska cvjetnica koja stvara prostrane podmorske livade i jedno je od najvrjednijih staništa Sredozemlja. Njezine livade dom su za više od 20 % svih poznatih sredozemnih morskih vrsta, proizvode velike količine kisika, pohranjuju ugljikov dioksid te štite obalu od erozije.
“Upravo u ljetnim mjesecima, kada se povećava broj plovila, povećava se i pritisak na ova osjetljiva staništa. Jedno sidro spušteno u livadu posidonije može u nekoliko trenutaka iščupati biljke kojima su bila potrebna desetljeća da izrastu”, ističe Tomić.
Sve veći pritisak turizma, neodgovorno sidrenje, onečišćenje i uznemiravanje životinja ostavljaju posljedice koje često nisu odmah vidljive, ali mogu trajati desetljećima. Zato ove projekcije ne žele samo prikazati ljepotu podmorja, nego i podsjetiti da očuvanje prirode počinje svakodnevnim odlukama: od toga gdje ćemo spustiti sidro, do toga hoćemo li plažu ostaviti onakvom kakvu smo je našli – ako ne i još u boljem stanju.
Posjetitelji će imati priliku i upoznati tim udruge Sunce i saznati više o projektima BIOPRESSADRIA i ASPEH, njihovim aktivnostima te važnosti očuvanja morske bioraznolikosti.
Uz informativni punkt bit će postavljen i zid za fotografiranje inspiriran posidonijom. Svi koji podijele svoju fotografiju ili story na društvenim mrežama i označe profil udruge Sunce osvojit će prigodne nagrade, a zainteresirani će svojim donacijama moći podržati daljnje aktivnosti zaštite mora i njegovih vrijednih staništa.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).