“Od lipnja se energija dijeli u jednoj zajednici, a od srpnja u dvije”, rekla je Danijela Žaja iz HEP ODS-a, potvrdivši da je dijeljenje energije u Hrvatskoj ove godine započelo u praksi.
Prvi dan međunarodne konferencije “Energetske zajednice u praksi” okupio je u Bolu predstavnike Europske komisije, hrvatskih ministarstava, HERA-e, HEP ODS-a, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, lokalne i regionalne samouprave, energetskih zajednica, razvojnih organizacija i stručnjaka iz Hrvatske i regije.
U fokusu konferencije bilo je pitanje kako postojeći regulatorni okvir pretvoriti u sustav u kojem energetske zajednice mogu stvarno nastajati, dijeliti energiju i dugoročno funkcionirati u lokalnim sredinama.
Na otvaranju konferencije Veljko Radić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuo je da novi Zakon o otocima unapređuje postojeće i uvodi nove mjere povezane s korištenjem obnovljivih izvora energije, alternativnom vodoopskrbom i drugim održivim rješenjima.
“Otoke vidimo kao dobra mjesta za primjenu novih načina upravljanja energijom i vodom, koji se kasnije mogu replicirati na obalu i šire”, poručio je Radić.
Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, naglasila je da je povezivanje svih razina ključno kako bi energetska tranzicija izašla iz strateških dokumenata i zaživjela u stvarnim lokalnim okolnostima.
“Energetska tranzicija neće se dogoditi sama od sebe. Potrebni su primjenjivi modeli, institucije koje ih znaju provesti i građani koji mogu aktivno sudjelovati”, istaknula je Vujnović, naglašavajući važnost pilot-projekata poput APOLLO-a, kroz koje se testiraju modeli koji se kasnije mogu primjenjivati i u drugim lokalnim sredinama.
Predstavnici Europske komisije naglasili su da je pravni okvir za energetske zajednice uspostavljen, ali da sada treba napraviti sljedeći korak – prijeći s pravnog priznanja na stvarno djelovanje, pojednostavniti procedure, omogućiti pristup mreži i osigurati financiranje razvoja projekata. Aida Liha Matejiček iz DG REGIO istaknula je kako je ovo posebno važan trenutak jer u sljedećim mjesecima počinju pripreme nacionalnih i regionalnih planova za razdoblje 2028. – 2034., u kojima energetske zajednice mogu dobiti važnije mjesto u financiranju.
“Pravni okvir je nužan, ali nije dovoljan. Ključni su priključenje na mrežu, pristup financijama i lokalni kapaciteti”, poručila je Matejiček, dok je Ascanio Troiani iz DG REGIO naglasio da države članice imaju obvezu aktivno uklanjati prepreke i stvarati uvjete da energetske zajednice funkcioniraju i u praksi.
Iz Ministarstva gospodarstva poručeno je da energetske zajednice i lokalna proizvodnja energije predstavljaju važan smjer razvoja. Mladen Čavić naglasio je kako zakon treba postaviti okvir, dok jasna i operativna pravila trebaju biti definirana kroz podzakonske akte.
“Energetske zajednice, odnosno proizvodnja električne energije na mjestu potrošnje, za nas su izvrstan most koji će nam pomoći ostvariti ciljeve obnovljivih izvora energije. To je smjer u kojem se mora ići”, istaknuo je Čavić.
Jedan od najkonkretnijih pomaka predstavila je Danijela Žaja iz HEP ODS-a, potvrdivši da je dijeljenje energije u Hrvatskoj ove godine započelo u praksi.
“Od lipnja se energija dijeli u jednoj zajednici, a od srpnja u dvije. Nismo napravili puno, imamo još posla, ali krenuli smo i mislim da će ići sve bolje”, rekla je Žaja, naglasivši da su napredna mjerna infrastruktura i kvalitetna razmjena podataka ključni preduvjeti za daljnji razvoj.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kroz Socijalni plan za klimatsku politiku priprema podršku uspostavi energetskih zajednica, s posebnim naglaskom na energetsku priuštivost i uključivanje energetski siromašnih kućanstava. Najavljena je i platforma koja bi na jednom mjestu trebala objediniti obrasce, upute, modele statuta i druge praktične alate potrebne građanima i lokalnim inicijativama.
Na važnost lokalne i regionalne razine upozorili su predstavnici županija, gradova i općina. Splitsko-dalmatinska županija već je mapirala više od 350 svojih objekata pogodnih za fotonaponske sustave, a dožupan Stipe Čogelja najavio je da bi županija u roku od godinu dana mogla krenuti u suosnivanje energetske zajednice s partnerima. Zadarska županija kroz projekt APOLLO već radi prema uspostavi energetske zajednice, dok je kao konačni cilj istaknuta registracija zajednice na području županije.
Iskustva manjih otočnih sredina pokazala su da lokalni interes postoji, ali da su za prelazak iz ideje u provedbu potrebni znanje, tehnička podrška i početna financijska sredstva. Načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura Franulović istaknula je da je općina već radila na edukaciji građana, prikupljanju podataka i identificiranju potencijalnih lokacija te da je sada potrebno osigurati konkretna sredstva za daljnje korake prema registraciji zajednice.
Pokret otoka predstavio je iskustva projekta LIFE ISLET i osnivanja energetske zajednice na Cresu, gdje je proces pokazao koliko je put od ideje do operativne zajednice još uvijek zahtjevan.
“Karika koja nam još nedostaje je operacionalizacija. Pravni okvir je važan, ali sada moramo omogućiti da zajednice stvarno funkcioniraju. Ne postoji jedan model za sve – svaki otok, svako mjesto i svaka zajednica imaju drugačiji kontekst, kapacitete i potrebe. Upravo zato je važno da smo za isti stol doveli institucije, regulatora, operatora, lokalnu i regionalnu razinu i ljude koji zajednice razvijaju u praksi”, istaknula je Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
Konferencija je pokazala da se sustav počeo pomicati, ali i da ostaju ključni izazovi: jasna i usklađena pravila, jedno mjesto za pouzdane informacije, tehnička pomoć inicijativama, financiranje pripremne faze projekata te kontinuirana koordinacija između institucija, regulatora, operatora i lokalnih zajednica.
Konferencija se nastavlja drugim danom, posvećenim konkretnim primjerima dobre prakse i iskustvima energetskih zajednica iz Hrvatske, drugih europskih zemalja i regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Fokus drugog dana je na tome kako zajednice funkcioniraju u praksi, s kojim se izazovima susreću te koja se rješenja mogu prenijeti i prilagoditi drugim lokalnim sredinama.
