Primjena sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i država Mercosura počet će 1. svibnja, objavila je Europska komisija. EK je nametnula kontroverzni trgovinski sporazum unatoč tome što ga Europski parlament još nije odobrio, što je protiv dosadašnje prakse u EU-u. Vlada Hrvatske je, za razliku od Poljske ili Francuske, podržala ovaj sporazum. „Dok drugi štite svoje OPG-ovce, mi svoje proizvođače prepuštamo na milost i nemilost tržišta i nepoštene konkurencije“, upozorio je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Primjena sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i država Mercosura počet će 1. svibnja, objavila je Europska komisija krajem ožujka. Time su se obistinile očekivanja da će Europska komisija gurati ovaj trgovinski sporazum unatoč tome što ga Europski parlament još nije odobrio, što je protiv dosadašnje prakse u EU-u te predstavlja sivu zonu funkcioniranja EU-a. Kako je H-Alter već pisao, 21. siječnja je EP izglasao rezoluciju kojom se traži da Sud Europske unije procijeni je li ovakav sporazum u skladu sa zakonodavstvom EU ili ne. To znatno produžuje cijelu proceduru, na najmanje još godinu, dvije, a Komisija Ursule von der Leyen odlučila je zaobići proceduru „privremenom primjenom“ sporazuma što je legalno moguće u EU-u, ali ne predstavlja uobičajenu praksu. Komisija je to opravdavala potrebom za preživljavanjem u svijetu promijenjenih geopolitičkih odnosa.
„Ovdje se radi o otpornosti, o rastu i o tome da Europa oblikuje vlastitu budućnost“, rekla je na konferenciji za novinare u veljači von der Leyen. Dok su Njemačka i Španjolska od velikih država članica izrazito podržavale privremenu primjenu, Francuska i Poljska predvodile su one koji se protive i sporazumu i privremenoj primjeni.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je tako taj potez „lošim iznenađenjem“, a još u siječnju je glasnogovornica francuske vlade Maud Bregeon izjavila da bi nametanje privremene primjene predstavljalo „oblik kršenja demokracije“.
Prema sporazumu, Europska unija dozvolit će uvoz velikih količina govedine, piletine, šećera, meda, etanola i riže bez carine ili pod znatno nižim carinama iz država Južne Amerike. Planiran je i uvoz kritičnih materijala koje, primjerice, europske zemlje trebaju za električne baterije. Zauzvrat će EU u zemlje Mercosura, Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, povećati izvoz automobila, strojeva, kemikalija i „luksuzne“ hrane poput sira i vina. Europska komisija ocijenila je ovaj sporazum „povijesnim“ iako je naišao na izrazito veliko protivljenje unutar EU-a. Organizacije europskih poljoprivrednika i sindikati nazvali su ga „nepoštenom igrom i smrću za europske poljoprivrednike“ jer strahuju da će se europski poljoprivrednici suočiti s nepoštenom konkurencijom jeftinih proizvoda iz Južne Amerike gdje su i resursi za proizvodnju i radna snaga jeftiniji, a propisi o sigurnosti hrane i zaštiti okoliša znatno slabiji. I okolišne organizacije s oba kontinenta ujedinjene su u stavu da sporazum potiče trovanje ljudi i deforestaciju u Južnoj Americi i negativno utječe na klimatske promjene.
Tako je, primjerice, s najavom privremene primjene sporazuma Unió Llauradora i Ramadera (Sindikat poljoprivrednika i stočara) iz Španjolske pozvao na ostavku von der Leyen unatoč tome što ju španjolska vlada podržava. Sindikalisti smatraju da je ishitrena odluka „štetna za poljoprivredni sektor i politički neprihvatljiva u trenutnom institucionalnom kontekstu“.
Unió Llauradora smatra posebno ozbiljnim što se promovira privremena primjena kada je sama Komisija nedavno uočila nedostatke u brazilskim kontrolama i ne može u potpunosti potvrditi da meso životinja koje se uvozi, nije tretirano hormonima zabranjenim u EU-u. „Ubrzavanje liberalizacije trgovine u ovom kontekstu je neodgovorno. Sigurnost hrane ne može se žrtvovati u ime geostrategije“, kaže Carles Peris, glavni tajnik španjolskog sindikata.
Peticiju protiv potpisivanja sporazuma potpisalo je i više od 2 milijuna građana EU-a, a privremena primjena EU-Mercosura je jako loša vijest i za hrvatske poljoprivrednike, smatra Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
„Europska komisija srlja u provedbu ovog sporazuma na štetu europske poljoprivrede, a osobito pogođeni bit će mali OPG-ovci! Od početka ovog procesa upozoravam na rizike u osjetljivim sektorima poput govedarstva te sam zatražio hitan odgovor Europske komisije o tome kako će se osigurati zaštita europskih i hrvatskih poljoprivrednika, koje dodatne mjere, osim izglasanog paketa zaštitnih klauzula, će se primijeniti, kako će se pratiti učinak tih mjera i koja će financijska sredstva biti dostupna hrvatskim poljoprivrednicima da se ublaže negativne posljedice. Upozorio sam Komisiju da ta sredstva moraju biti dostupna odmah, od datuma primjene sporazuma, dakle od 1. svibnja ove godine“, izjavio je Vešligaj.
Vlada Republike Hrvatske je, za razliku od zemalja poput Poljske i Francuske, podržala ovaj sporazum.
„Dok drugi štite svoje OPG-ovce, mi svoje proizvođače prepuštamo na milost i nemilost tržišta i nepoštene konkurencije. Tražim transparentnost, hitno definiranje zaštitnih mjera i pravovremenu aktivaciju financijskih instrumenata za naše poljoprivrednike. Hrvatska poljoprivreda ne smije biti žrtva ovog trgovinskog sporazuma“, zaključio je Vešligaj.
Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen i ovim potezom pokazuje kako je spremna odustati od demokratskih načela EU-a, kao i okolišnih i drugih standarda, pod opravdanjem neutraliziranja hirovitih poteza Donalda Trumpa i SAD-a. No, vodi li bijeg od Trumpa usvajanjem Trumpovih poteza uistinu prema razvijanju otpornosti EU-a ili pretvaranju EU-a u novi SAD?
Ukidaju se carine i na poljoprivredne proizvode iz Australije
Nakon osam godina pregovora, 24. ožujka EU je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini i s Australijom. Europski poljoprivrednici i ovim su sporazumom šokirani jer pretpostavlja da će se povećati uvoz australske govedine i janjetine za desetak puta u narednim godinama. Osim toga, gotovo sve carine bit će ukinute i na druge poljoprivredne proizvode poput vina, voća i povrća, maslinovog ulja, morskih plodova, većine mliječnih proizvoda te pšenice i ječma. Za australske potrošače, sporazum će značiti jeftinije europsko vino, žestoka pića, kekse, čokolade i tjesteninu.
Dana 27. siječnja 2026. EU je i s Indijom zaključila pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini, a EU trenutno pregovora o ugovorima i s Tajlandom i Filipinima dok su s Indonezijom pregovori u završnoj fazi.
