Pregled aktivnosti u području okoliša (EIR) za Hrvatsku: Glavna uprava za okoliš EK procjenjuje da trenutačni manjak ulaganja u pitanja okoliša i prirode u Hrvatskoj iznosi 1,2 milijarde EUR godišnje. Ukupna razina financiranja ulaganja u okoliš u razdoblju 2021. – 2027. u EU-u iznosit će oko 1,6 posto BDP-a. Istodobno, zemlje članice pristaju na 5 posto BDP-a izdvajanja za obranu koje zahtijeva NATO. Uz to, u Hrvatskoj gotovo polovica financiranja dolazi iz EU fondova što znači da Hrvatska ulaže malo javnih sredstva u ova ključna pitanja.
Hrvatska ni izdaleka nije ostvarila cilj za 2020. da reciklira 50 posto svojeg komunalnog otpada te je zatražila odgodu za postizanje cilja za 2025. u pogledu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje 55 posto komunalnog otpada te recikliranje 65 posto plastičnog i staklenog ambalažnog otpada, kaže Glavna uprava za okoliš Europske komisije u Pregledu aktivnosti u području okoliša (EIR) za Hrvatsku koji je objavljen prošloga mjeseca. Preglede Komisija objavljuje trogodišnje radi poboljšanja provedbe aktualnih politika i zakonodavstva EU-a u području okoliša.
U poglavlju koje se tiče otpada navedeno je i niz drugih točaka u kojima Hrvatska zaostaje za drugim zemljama članicama ili ne ispunjava obaveze. Tako je kod nas stopa kružne upotrebe materijala tek 6,2 posto, daleko od prosjeka EU-a koji iznosi 11,8 posto. Također, u Planu gospodarenja otpadom nema strategije za kritične sirovine iako je ovisnost Hrvatske o uvozu 36,3 posto materijala 2022. bila znatno iznad prosjeka EU-a od 22,4 posto, što „ukazuje na njezinu osjetljivost na poremećaje u lancu opskrbe“. U vrijeme turbulentnih geopolitičkih događaja ovo je nešto na što bi odgovorna vlast itekako obratila pozornost.
„Povećanjem ulaganja u inicijative za kružno gospodarstvo Hrvatska može ne samo smanjiti svoj utjecaj na okoliš, već i ojačati otpornost i održivost opskrbe sirovinama, te tako potaknuti dugoročne gospodarske i ekološke koristi“, stoji u dokumentu Glavne uprave za okoliš.
Iako su se stope odlaganja na odlagališta znatno smanjile, i dalje su visoke pa su 2022. iznosile 56 posto, te postoji rizik i da Hrvatska neće ostvariti cilj da se do 2035. na odlagališta odlaže najviše 10 posto komunalnog otpada. Stopa recikliranja ambalažnog otpada u Hrvatskoj 2022. je iznosila 52 posto, što je znatno manje od prosjeka EU-a od 65 posto. Stopa pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje stalno se poboljšavala od 2010. te je 2023. dosegnula 36 posto, no i dalje je znatno niža od prosjeka EU-27 od 48 posto i cilja za 2025. Kompostiranje biootpada i dalje je minimalno, unatoč tome što ta vrsta otpada čini više od trećine preostalog komunalnog otpada u Hrvatskoj, istaknuto je.
Osim otpada, stanje je izrazito loše s otpadnim vodama pa Glavna uprava za okoliš EK ocjenjuje da se komunalne otpadne vode koje se prikupljaju u Hrvatskoj ne obrađuju na odgovarajući način kako je propisano pravom EU-a. Razina usklađenosti 2020. bila je iznimno niska, 7 posto, a tempo provedbe ulaganja spor.
Zanimljivo je proučiti i poglavlje koje se odnosi na bioraznolikost, s obzirom da je gubitak bioraznolikosti jedan od najvećih problema s kojim se suočava svijet danas. Prema izvješću, koje obuhvaća podatke do kraja 2024., Hrvatska je postigla djelomičan napredak u provedbi ciljeva očuvanja u okviru mreže Natura 2000., no u tijeku su postupci zbog povrede prava EU-a. Jedan je vezan uz to da Hrvatska nije pravilno primijenila Direktivu o staništima u postupcima ocjene utjecaja zahvata na okoliš u slučaju vjetroelektrana smještenih unutar ili neposredno pored područja mreže Natura 2000., a drugi zbog povrede u pogledu neprovođenja mjera propisanih Direktivom o staništima za praćenje i sprječavanje slučajnog ulova i ubijanja zaštićenih vrsta u aktivnostima ribarskih plovila.
Alarmantno je sigurno to što je 2018. u dobrom stanju očuvanosti bilo samo 7,14 posto zaštićenih vrsta. Što se tiče staništa, u lošem stanju su dine, visoki, ravni i prijelazni cretovi, travnjaci, slatkovodna staništa i obalna staništa. Kada je riječ o skupinama vrsta, u lošem su stanju sisavci, ribe, vaskularne biljke i mekušci. Također, ogromni dio, čak 76 posto zemljišta pod usjevima i travnjaka, posebno na sjeveroistoku, čine nezdrava tla, kao posljedica gubitka organskog ugljika u mineralnim tlima, što govori o ozbiljnoj potrebi da se ispita način poljoprivredne proizvodnje.
NI u pogledu zaštite zraka, Pregled nije bez zamjerki. U Hrvatskoj se godišnje 3800 smrtnih slučajeva pripisuje sitnim česticama (PM2,5), 450 smrtnih slučajeva svake godine dušikovu dioksidu (NO2), a 980 smrtnih slučajeva svake ozonu. Podsjetimo, Slavonski Brod je i ove godine zauzeo prvo mjesto na neslavnoj listi gradova EU-a najzagađenijih PM2 česticama. U Pregledu se predviđa da Hrvatska neće ispuniti obvezu smanjenja emisija dušikovih oksida (Nox) za razdoblje od 2030. nadalje.
Osim od zraka, u Hrvatskoj se razbolijeva i od buke iz okoliša pa tako ona uzrokuje najmanje 240 slučajeva ishemijske bolesti srca godišnje, a oko 30 000 ljudi pati od poremećaja sna.
Što se tiče klimatskih promjena, Pregled ukazuje kako, iako je Hrvatska 2019. donijela nacionalni zakon o prilagodbi i svoju nacionalnu strategiju za prilagodbu, još uvijek ne postoje sektorski ili regionalni planovi prilagodbe. Od sektora Glavna uprava ističe kako je napredak u dekarbonizaciji prometnog sektora i dalje slab, a krajnja potrošnja energije u zgradama još uvijek veća od prosjeka EU-a.
„Uspostava odgovarajućeg institucionalnog okvira ključna je za prilagodbu klimatskim promjenama. U tom pogledu Hrvatskoj nedostaju upravljačka struktura i sustavi za potporu sustavnom i redovitom planiranju, praćenju i evaluaciji politika, uključujući odgovarajuću koordinaciju među državnim sektorima“, zaključuje Glavna uprava za okoliš.
Kad je riječ o upravljanju okolišem, istaknuto je kako Hrvatska mora poboljšati pristup sudovima za pitanja povezana s planiranjem zaštite okoliša – posebno za vodu, prirodu i kvalitetu zraka, i bolje informirati javnost o pravima na pristup pravosuđu. „Ta su pitanja već iznesena 2022., ali nije bilo vidljivih poboljšanja“, ističu.
Od pozitivnih stvari Pregled nalazi da su vode za kupanje među najčišćima u EU-u, čak ih je 96,7 posto izvrsne kvalitete, a Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i u recikliranju građevinskog otpada i otpada od rušenja; 2022. reciklirano je 81,8 posto takvog otpada, što je iznad prosjeka EU-a od 79,8 posto i povećanje od posljednjeg mjerenja 2020.
Ukupne potrebe za ulaganje u okoliš kako bi Hrvatska mogla ostvariti svoje ciljeve u području sprečavanja i kontrole onečišćenja, kružnog gospodarstva i otpada, zaštite i upravljanja vodama te bioraznolikosti i ekosustava procjenjuju se na 2,9 milijardi EUR godišnje, a trenutačni manjak ulaganja u Hrvatskoj iznosi 1,2 milijarde EUR godišnje.
“Unatoč dostupnim dodatnim sredstvima (uglavnom u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost), hrvatski manjak ulaganja u okoliš nije se znatno smanjio i veći je od prosjeka EU-a”, ističe se u Pregledu.
Generalno, procjenjuje se da će ukupna razina financiranja ulaganja u okoliš u razdoblju 2021. – 2027. iznositi oko 1,6 posto BDP-a u svih 27 država EU-a. To je više u usporedbi s procjenom iz Izvještaja o utjecaju na okoliš za 2022. (0,6 – 0,7 posto BDP-a za razdoblje 2014. – 2020.), uglavnom zbog značajnog povećanja osnovnih ulaganja u kružno gospodarstvo. Istodobno, EU članice pristaju na 5 posto izdvajanja za obranu koje zahtijeva NATO. Uz to, u Hrvatskoj gotovo polovica financiranja dolazi iz EU fondova što znači da Hrvatska ne ulaže baš previše javnih sredstva u ova ključna pitanja.
Dugoročni proračun EU-a zaštitu bioraznolikosti i klime stavlja se u drugi plan
Iako je najnoviji Pregled aktivnosti u području okoliša 2025. Europske komisije ukazao na sve veći manjak sredstava za ispunjavanje obveza iz područja zaštite okoliša i prirode, novi prijedlog dugogodišnjeg proračuna EU-a ne predviđa namjenski proračun za očuvanje i obnovu prirode. EK je predvidjela i ukidanje programa LIFE, jedinog namjenskog programa za bioraznolikost. Države članice, poput Hrvatske, koje se polovično oslanjaju upravo na europsko financiranje u ovim područjima, ovdje će biti na velikom gubitku.
“Gubitak namjenskog financiranja za prirodu predstavlja ozbiljnu prijetnju za konkretno djelovanje za zaštitu prirode, koje je ključno za suočavanje sa sve izraženijom krizom gubitka bioraznolikosti i klimatskom krizom. Takav razvoj situacije Hrvatskoj će otežati ispunjavanje ambicioznih ciljeva za očuvanje prirode i klime do 2030. u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, kao i provedbu budućeg Nacionalnog plana obnove prirode. Stoga računamo na Europski parlament i zemlje članice, uključujući i Hrvatsku s njezinim zastupnicima, da tijekom pregovora aktivno zagovaraju prioritizaciju ulaganja u prirodu i klimu te usmjere europski proračun prema održivoj i sigurnoj budućnosti”, kaže Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje Udruge Biom.
