„Povijesni dogovor“, kaže Europska komisija. Smrt za europske poljoprivrednike, smatraju oni sami. Gorivo za klimatske promjene, deforestaciju Amazone i trovanje Južne Amerike, tvrde aktivisti. Von der Leyen je u siječnju potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura prije glasanja u Europskom parlamentu. EP je zatim tražio mišljenje Suda Europske unije, odluke neće biti barem godinu-dvije. Hoće li EK gurati primjenu sporazuma koji u EU dovodi velike količine govedine, piletine, šećera, bez carina ili sa znatno nižim carinama, prije odobrenja EP-a?
Eurospka unija dozvolit će uvoz velikih količina govedine, piletine, šećera, meda, etanola i riže bez carine ili pod znatno nižim carinama iz država Južne Amerike. Planiran je i uvoz kritičnih materijala koje, primjerice, europske zemlje trebaju za električne baterije. Zauzvrat će EU u zemlje Mercosura, Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, povećati izvoz automobila, strojeva, kemikalija i „luksuzne“ hrane poput sira i vina. „Povijesni dogovor“, tvrdi Europska komisija. Nepoštena igra i smrt za europske poljoprivrednike, tvrde organizacije europskih proizvođača hrane. Glavni pokretači klimatskih promjena, gorivo za deforestaciju i trovanje Južne Amerike, tvrde okolišne organizacije.
“Zajedno stvaramo najveću zonu slobodne trgovine na svijetu. Zajedničko tržište od 700 milijuna ljudi. Partnerstvo temeljeno na pravilima za rast trgovine i ulaganja između naše dvije ponosne regije“, istaknula je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, prilikom potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a u Urugvaju, 17. je siječnja u Paragvaju.
Samo potpisivanje je krajnje kontroverzno jer Europski parlament još nije odobrio taj sporazum, što je protiv dosadašnje prakse u EU-u. Nekoliko dana kasnije, nakon tjedna velikih prosvjeda poljoprivrednika i u Bruxellesu i u Starsbourgu, 21. siječnja je EP izglasao rezoluciju kojom se traži da Sud Europske unije procijeni je li ovakav sporazum u skladu sa zakonodavstvom EU ili ne. To znatno produžuje cijelu proceduru, na najmanje još godinu, dvije.
„Sud Europske unije će odlučiti jesu li nejednaki uvjeti za poljoprivrednike u Europskoj uniji i zemljama Mercosura valjani. Većina zastupnika u Europskom parlamentu ipak smatra da su mnoge stvari upitne unutar njega“, rekao je Marko Vešligaj (SDP), jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, koji je naglasio kako je ovo „poruka i Vladi RH koja je glasala za ovaj sporazum“.
Svi HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu glasali su protiv ovog zahtjeva Europskog parlamenta.
Najveća krovna udruge europskih poljoprivrednika Copa – Cogeca prosvjedovala je ističući da su „poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge u EU-u prvi koji plaćaju za geopolitička previranja“. „Ne možemo prihvatiti neuravnotežene i manjkave trgovinske sporazume poput Mercosura. Trgovinska politika ne može nastaviti nagrađivati niže standarde dok se od europskih poljoprivrednika traži da učine više s manje“, istaknuli su na prosvjedima uoči glasanja Europskog parlamenta.
Naime, strogi europski propisi značajno povećavaju troškove proizvodnje europskim poljoprivrednicima. Istodobno, zemlje Mercosura imaju puno manje restriktivne zakone po pitanju, primjerice, korištenja pesticida u proizvodnji, uzgoja životinja s hormonima ili GMO hranom te je pitanje kakva će to hrana stizati u EU.
„Tvrdnje da se sporazum može kompenzirati strožim nacionalnim kontrolama opasno su obmanjujuće. Unutar jedinstvenog tržišta, mjere na nacionalnoj razini su uzaludne, jer će uvoz neizbježno ulaziti kroz luke sa slabijim kontrolama. Štoviše, mnogi proizvodni standardi ne mogu se smisleno provjeriti na granici zbog specifičnosti poljoprivrednih proizvodnih sustava“, komentirali su ljudi iz Europske koordinacije Via Campesine, međunarodne organizacije malih poljoprivrednika.
Nije nezamislivo, primjerice, da tvrtke iz Europske unije izvoze u zemlje Mercosura pesticide čije je korištenje u EU-u zabranjeno, ali proizvodnja nije, kao što smo nedavno također pisali. Zatim se u EU uvozi hrana prskana tim pesticidima i završava na europskom tržištu čiji poljoprivrednici iste pesticide ne smiju koristiti.
Sporazum će ugroziti Uredbu EU-a o krčenju šuma, prekršiti klimatske zakone EU-a, potaknuti trgovinu plastikom i potkopati napore za postizanje Globalnog ugovora o plastici, olakšati ulazak otrovnog koktela zabranjenih pesticida u EU, potaknuti destruktivni agrobiznis i uništiti dragocjene ekosustave u Južnoj Americi, stav je čak 450 organizacija iz Europe i Južne Amerike okupljenih u rijetko brojnoj i širokoj koaliciji Stop Mercosur. Koalicija okuplja sindikate, udruge potrošača, skupine za ljudska prava i ekološke organizacije, organizacije autohtonih naroda i druge organizacije civilnog društva. Peticiju protiv potpisivanja sporazuma potpisalo je i više od 2 milijuna građana EU-a, a štetnim ga i za svoje zemlje smatraju brojne organizacije s područja Mercosura.
„Ovaj sporazum potiče uvoz u Latinsku Ameriku proizvoda koji jako zagađuju i štete zdravlju, poput automobila, plastike i pesticida iz Europe, u zamjenu za robu koja često potječe iz deforestiranih područja. Kontekst je sada još gori, s obzirom na novo odgađanje zakona EU-a protiv deforestacije, ukidanje brazilskih procesa izdavanja ekoloških dozvola i napade na amazonski moratorij na soju. Osim društveno-ekoloških utjecaja, trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura značajno će ometati industrijalizaciju i stvaranje kvalificiranih radnih mjesta u Brazilu i diljem Mercosura“, istaknuo je Romulo Batista iz Greenpeacea Brazil.
Vešligaj upozorava kako je sporazum poguban ne samo za europsku poljoprivredu općenito, već i za hrvatsku poljoprivredu i poljoprivrednike. U Hrvatskoj vrijednost poljoprivredne proizvodnje kontinuirano pada, a uvoz je narastao u razdoblju od 2020.- 2024. s 3,21 na 6,44 milijarde eura. Negativna bilanca se gotovo utrostručila, a znatno je opao i broj stoke koja se upravo planira uvoziti s drugog kontinenta.
„U isto vrijeme uvoz raste, te smo među najvećim uvoznicima hrane u EU-u. Umjesto da smo fokusirani na rješavanje ovih problema te na poticanje domaće proizvodnje, Europa rješenja traži u trgovinskim sporazumima koji će naše poljoprivrednike dotući. Tko kaže drukčije, ne čuje one koji na zemlji rade i od zemlje žive” zaključuje Vešligaj.
Sporazum o kojem je pregovarano više od 25 godina iza zatvorenih vrata, bez sudjelovanja javnosti, Europska komisija naziva „revolucionarnim“. Bili su spremni ići toliko daleko da ga potpisuju prije odobrenja Europskog parlamenta. Sada kada je Europski parlament za duže vremena odgodio svoj pristanak, ostaje za vidjeti koliko daleko je Komisija Urusle von der Leyen spremna ići i hoće li se upustiti u daljnje kršenje procedure i prijevremeno guranje primjene sporazuma.
Sporazum o slobodnoj trgovini i s Indijom
No, sporazum s Mercosurom nije jedini. U utorak se očekuje da će i pregovori u vezi sporazuma o slobodnoj trgovini i s Indijom biti završeni, što se poklapa s državnim posjetom Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste toj državi. Očekuje se, primjerice, da će Indija smanjiti carine na europske luksuzne automobile/električna vozila sa 100 posto na 10-15 posto, i značajno smanjiti carine na europska vina, a indijski tekstil i proizvodi od kože dobivaju pak bezcarinski pristup tržištu EU-a.
Organizacije koje se bave zdravstvom poput Liječnika bez granica upozoravaju da bi stroža pravila o patentima mogla uništiti sposobnost Indije da proizvodi jeftine generičke lijekove. Poljoprivrednici se pak boje da bi otvaranje tržišta subvencioniranom europskom uvozu moglo uništiti egzistenciju milijuna malih indijskih poljoprivrednika i proizvođača mliječnih proizvoda. Ekolozi su zabrinuti da sporazum favorizira korporativne interese nad klimatskim ciljevima. Svi zajedno upozoravaju na nedostatak transparentnosti u pregovorima, tvrdeći da je javnost isključena iz sporazuma koji utječe na gotovo dvije milijarde ljudi.
EU trenutno pregovora o ugovorima o slobodnoj trgovini i s Australijom, Tajlandom, Filipinima i Malezijom te Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a s Indonezijom su pregovori završili i čeka se potpisivanje i ratifikacija.
Također, upravo su završili pregovori za „modernizaciju“ sporazuma koji EU ima s Meksikom od 2000. Očekuje se da će sporazum stupiti na snagu u veljači 2026. Gotovo sva trgovina robom bit će oslobođena carine pa se tako meksičke carine na europsku perad sa 100 posto spuštaju na 0 posto, kao i na svinjetinu i tjesteninu. Isto tako, meksički proizvodi poput meda, banana, avokada, kave i soka od naranče imat će drastično smanjene ili nulte carine. Meksiko će omogućiti bescarinski pristup velikoj količini europskog sira, a po prvi put će se tvrtke iz EU moći natjecati za meksičke vladine ugovore na državnoj, a ne samo na saveznoj razini.
Europska ubrzana utrka za sporazumima o slobodnoj trgovini potaknuta je nesigurnošću u odnosima sa SAD-om od dolaska Donalda Trumpa na vlast. Američke tarife narasle su najviše u stoljeću, pa Europska komisija ubrzano traži rast u ostatku svijeta, bez obzira na moguće posljedice po europske ekološke standarde, standarde sigurnosti hrane i mišljenje europskih poljoprivrednika.
