Ured za fotografiju poziva na otvorenje izložbe istaknutog konceptualnog umjetnika Željka Jermana, koje će se održati u ponedjeljak, 9. lipnja 2025., u 19 sati u Galeriji Spot (Čanićeva 6, Zagreb). Izložba ostaje otvorena do 27. lipnja.
Izložba okuplja radove iz privatnih zbirki Bojane Švertasek i Darka Šimičića, s posebnim naglaskom na Jermanovu eksperimentalnu i inovativnu upotrebu fotografskog medija. Kustosi izložbe su Sandra Križić Roban i Darko Šimičić. Nakon otvorenja zakazan je koncert jazz sastava IRK Three (Domagoj Leljak, Krunoslav Levačić i Ivar Roban Križić) u dvorištu Ureda za fotografiju.
Ulomak iz teksta Sandre Križić Roban koji će biti objavljen u časopisu Fototxt br. 9/10:
“Jermanove su fotografije, koje pripisujemo ovom mediju jer nemamo bolju opciju, geste koje pokazuju od čega su zapravo sazdane, pri čemu njihova svojstva nisu prikazivačka. Ponekad smo u prilici uprijeti prstom u neki od radova i reći da prepoznajemo osobu (koja je, kao i većina ostalog što vidimo ili smo u mogućnosti imenovati, prepuštena postupnoj dezintegraciji), no ovaj nas postupak nigdje neće odvesti. Upravo je stoga odluka da desetu obljetnicu izlagačkog prostora za fotografiju, Galerije Spot, prepustimo Jermanu, simbolična. Jer se, kao i u nekim ranijim prilikama, ne bavimo onime što fotografije prikazuju. Samo ih puštamo da budu neumorni iskazi, Barthesovim riječima, [1] onoga što su umjetnici stvarali, gorljivo se zalažući za fotografiju. Kao i uvijek, izvrsno priređena dokumentacija koju je – posvećen liku i djelu umjetnika – godinama skupljao Darko Šimičić, neizostavna je ‘nulta točka’ od koje krećem. Uz ostalo, tu je tekst njegove važne izložbe, održane 1975. godine u CEFFT-u.”
[1] Roland Barthes. Svijetla komora. Bilješka o fotografiji (prijevod Željka Čorak), Zagreb: Antibarbarus, 2003., 9.
Željko Jerman (Zagreb, 1949. – Korčula, 2006.) bio je istaknuti konceptualni umjetnik, član neformalne Grupe šestorice autora aktivne tijekom 1970-ih, te Radne zajednice umjetnika Podroom. Već u drugoj polovici 1960-ih pokazuje snažan interes za fotografiju, a 1970. godine, u sklopu svoje tadašnje kuće u Voćarskoj ulici, otvara fotografski atelijer Blow Up. U svom radu dosljedno istražuje mogućnosti, granice i potencijale fotografskog medija – eksperimentira s kemikalijama, procesom razvijanja, negativima i foto-papirom, a fotografiji pristupa izrazito ekspresivno — kao objektu kojem je namijenio rezanje, trganje i spaljivanje. Često je u svojim radovima koristio i tekst, čija je funkcija bila dodatno naglasiti egzistencijalističke dimenzije pojedinog rada. Izlaganjem u javnom prostoru unosi osobne poruke i intimne refleksije u kontekst svakodnevice.
Ulaz na sve programe je besplatan.
