Revija malih književnosti: QUEER BALKAN održava se od 7. do 10. listopada u Booksi.
Booksin festival Revija malih književnosti ove godine doživjet će svoje jubilarno 20. izdanje, i to s temom QUEER BALKAN. Dvadeseta Revija, u 2024. godini, kada i klub Booksa slavi svoj 20. rođendan, bila je povod da se osvrnemo, prisjetimo početaka, vratimo se književnosti na Balkanu, ovoga puta dajući joj tematsku odrednicu: QUEER BALKAN.
U dvadesetom izdanju festivala, nakon Revija posvećenih Balkanu, Baltiku, Levantu, Magrebu, Polarnom krugu, Islandu, i to je tek dio književnosti koje smo predstavile u Booksi, kao logičan izbor nametnuo nam se povratak „kući”, opet na Balkan.
Stoga ovoga puta na Reviji malih književnosti i u popratnoj antologiji okupljamo glasove suvremenih queer autora i autorica iz deset balkanskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Srbije, Rumunjske, Kosova, Grčke, Makedonije i Albanije, točno onim kronološkim redoslijedom kako su se nekad održavale Revije posvećene tim književnostima, od 2005. do 2014. godine.
Dakle u antologiji QUEER BALKAN (ur. Ivana Dražić i Lara Mitraković), koja uskoro izlazi iz tiska čitat ćete tekstove Selme Asotić, Vesne Liponik, Tijane Rakočević, Yordana Slaveykova, Galine Maksimović, Nóre Ugron, Arbëra Selmanija, Vagie Kalfa (piše pod pseudonimom Noa Tinsel), Stefana Alijevikja i Kristija Pinderija, a gotovo sve njih ugostit ćemo na razgovorima i čitanjima u Booksi.
Program Revije malih književnosti pronađite na linku, a u nastavku donosimo priliku da se bolje upoznate s autoricama i autorima koji nam stižu u Booksu na festival!
Antologiju QUEER BALKAN otvara poezija Selme Asotić (jer je prva Revija malih književnosti bila posvećena upravo književnosti BiH!). Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu „Nana“, a 2021. i 2022. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima. Njena prva zbirka Reci vatra (Buybook, Sarajevo; Raštan izdavaštvo, Beograd) objavljena je 2022. godine. Dobila je nagradu „Stjepan Gulin“ za najbolju knjigu poezije objavljenu u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji i nagradu „Štefica Cvek“ za jedno od najboljih djela feminističke i kvir književnosti u 2022. godini. Selma će se nam se iz SAD-a na Reviju uključiti preko Zooma!
Slovensku queer književnost predstavlja Vesna Liponik, pjesnikinja i mlada istraživačica u Znanstvenom centru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU). Njezinu prvu zbirku poezije Roko razje objavila je Škuc-Lambda 2019. (nominirana za nagradu “Kritičko sito”, nagradu “Veronika” i nagradu Slovenskog sajma knjiga za najbolji književni prvijenac). Njezina druga knjiga Jabk (Jabuke) objavljena je kod istog izdavača 2023. godine (Prangerov izbor 2024.) U 2021. je s performansom faq. nastupila na bijenalu mladih umjetnika Mediterana, te je izdala istoimenu knjižicu. Njezin magistarski rad, Antropomorfizacija: kritička analiza (ne)tropa, dobio je Nahtigalovu nagradu, nagradu fakulteta za najbolji rad. Trenutno je zaposlena kao znanstvena novakinja na Institutu za filozofiju ZRC SAZU i doktorandica je na Poslijediplomskom studiju ZRC SAZU. Surađuje sa Za životinje!, udrugom za zaštitu prava životinja i dio je kolektiva Roza_ZRC+. Vesninu je poeziju sa slovenskog prevela Paula Ćaćić.
U antologiji QUEER BALKAN čitamo dvije priče Tijane Rakočević. Tijana je pjesnikinja, esejistkinja, prozna i dramska spisateljica, rođena 1994. godine u Podgorici. Doktorantkinja je na Filološkom fakultetu u Nikšiću (Odsjek za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti). Stipendistkinja je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti za 2016/17. godinu i bavi se znanstvenim radom. Objavila je zbirku poezije Sve blistavi kvanti i zbirku kratkih priča Intimus, a u pripremi je i dramski komad Admiral. Njeni radovi – eseji, pjesme i priče, prevedeni na nekoliko svjetskih jezika ili u originalu – mogu se naći u domaćoj i međunarodnoj književnoj periodici. Zamjenica je glavnog urednika u izdavačkoj kući Fokalizator. Godine 2023. proglašena je dobitnicom prestižne nagrade Centralnoevropske inicijative za pisce (CEI), Crnogorsko narodno pozorište dodijelilo joj je najznačajniju bijenalnu nagradu za dramski tekst u Crnoj Gori (2022), a osvojila je i drugu nagradu na međunarodnom natječaju za najbolju priču euromediteranskog regiona “A Sea of Words”, koji tradicionalno, u suradnji s Fondacijom “Anna Lindh”, organizira Europski institut za Mediteran (Barcelona). Dobitnica je i nagrade za najbolju kratku priču u Crnoj Gori za 2019. godinu, u organizaciji Podgorica art festivala, prve nagrade na natječaju Instituta Goethe iz Zagreba za najbolju pjesmu na temu pitke vode (2021) i treće nagrade na natječaju Američkog ugla za najbolju priču inspiriranu životom i radom američkih književnica (»Granica«, 2021). Autorica je najbolje bihorske priče (2020) i najbolje queer priče regije (2021).
Iz bugarske nam stiže Yordan Slaveykov (1976.) kazališni redatelj i pisac. Specijalizirao je glumu u Moskvi (2008.) na Međunarodnoj ljetnoj školi za kazalište. Njegova monodrama Viktorija prevedena je na ukrajinski, srpski, makedonski, ruski i engleski jezik. Viktorija je 2021. prikazana u Sjevernoj Makedoniji. Posljednji korak (2015.) prvi je Jordanov objavljeni roman. Roman je dobio veliku nagradu na međunarodnom natječaju za debitantsku književnost Yuzhna Prolet (2016.) i proznu nagradu Pencho’s Oak. Roman je također bio u užem izboru za nacionalnu nagradu Peroto za suvremenu bugarsku fikciju. Godine 2020. Posljednji korak doživio je drugo izdanje. Njegova druga knjiga, zbirka kratkih priča Praznična obitelj, u prijevodu je na češki (Runa). Yordanovu priču Jezik s bugarskog je prevela Ksenija Banović.
Nóra Ugron (she/they) je pjesnikinja, queer-feministička anarhistica i antispecistička aktivistica te članica nekoliko radikalnih lijevih kolektiva u Rumunjskoj i transnacionalno. Članica je queer–feminističkog književnog kruga Cenaclul X. Koordinatorica je mreže u ELMO – istočnoeuropskom lijevom medijskom izdanju i urednica suradnica na LeftEast. Bila je uključena u radikalnu borbu za pravedno stanovanje, kao organizatorica u pokretu Društveno stanovanje ODMAH!, u gradu Cluj-Napoca. Njihova debitantska zbirka poezije na rumunjskom, Orlando Postuman objavljena je u Fractaliji 2022. Doktorska je istraživačica na Rodnim studijima Sveučilišta Turku, Finska, od siječnja 2022. Njihovu je poeziju s rumunjskog preveo Goran Čolakhodžić.
Iz Kosova na Reviju dolazi Arbër Selmani, pisac, novinar, borac za ljudska prava i istraživač koji živi u Prištini. Objavio je četiri knjige, a nagrađivan je i za svoj novinarski i za književni rad. Poezija i proza su mu prevedene na engleski, talijanski, francuski, njemački, norveški, slovenski, turski i srpskohrvatski. Predaje i istražuje queer književnost, a trenutno piše svoju petu knjigu. Arbërovu je poeziju s albanskog preveo Đorđe Božović.
Grčku queer književnu scenu predstavit će Noa Tinsel (pseudonim pjesnikinje Vagie Kalfa). Vagia je studirala Modernu grčku književnost, Rodne studije i Psihologiju. Trenutno je doktorantkinja na Sveučilištu u Amsterdamu. Objavila je pjesničke zbirke Απλά Πράγματα [Jednostavne stvari] (Gavrielides, 2012) i Μακάρι Να Το Είχα Κάνει Νωρίτερα [Da sam bar to učinila ranije] (Thraka, 2023). Prva knjiga osvojila je nagradu «Y. Athanas» Atenske Akademije i «Y. Varveris» Društva grčkih pisaca, a bila je i u užem izboru za «Državnu nagradu za mlade pjesnike» Ministarstva kulture u Grčkoj, kao i u užem izboru za nagrade Anagnostis i Mandragoras. Pjesme su joj bile uvrštene u antologije i prevođene na litavski, engleski i njemački jezik. Kolumnistica je časopisa Thraka i Poeticanet, gdje piše eseje i književne kritike s fokusom na feminističku i LGBTIQ+ književnost. Eseji su joj bili objavljivani, među ostalim, u časopisima Versopolis Review i Sinister Wisdom. Jedna je od urednika Antologije grčke queer poezije (Thraka/Rosa Luxemburg, 2023). Pokretačica je osmomartovske protestne književne večeri Γυναίκες επί σκηνής [Žene na sceni], koju organiziraju Thraka i Mreža spisateljica protiv rodno uvjetovanog nasilja i femicida ‘Η Φωνή της’ [Njezin glas]. Vagijinu je poeziju s grčkog prevela Marija Dejanović.
Stefan Alijevikj (1991, Gevgelija) diplomirao je na Filološkom fakultetu “Blaze Koneski” u Skopju na Odsjecima za opću i komparativnu književnost i engleski jezik i književnost. Uglavnom piše kratke priče, iako eksperimentira i s drugim proznim oblicima, kao i queer poezijom. Stefan je 2022. godine objavio svoju debitantsku knjigu kratkih priča Večeren avtobus koja je nagrađena u regionalnom izboru za najbolju feminističku i queer književnost “Štefica Cvek” za 2023. godinu. Iste godine knjiga je prevedena na srpski jezik. Stefanova djela zastupljena su u nekoliko književnih časopisa, portala, zbornika i antologija u Sjevernoj Makedoniji i diljem regije. Njegovu je priču Semafor s makedonskog prevela Marijana Kavčić.
Albansku queer književnost predstavit će Kristi Pinderi, koji nam stiže iz Kanade! Kristi je registrirani socijalni radnik, praktičar za zaštitu djece u Vladi Britanske Kolumbije i nekadašnji pionir u aktivizmu za prava LGBTQ+ zajednice u Albaniji. U Kanadi ga često pozivaju kao gosta predavača da podijeli svoje iskustvo i zagovara prava queer izbjeglica. Stekao je diplomu prvostupnika socijalnog rada i trenutno dovršava magisterij socijalnog rada na Sveučilištu British Columbia u Vancouveru s temom o queer, trans i Two-spirited osobama s iskustvom života u državnoj skrbi u dječjoj dobi ili mladosti. Suosnivač je Tirana Pridea i STREHA-e, prvog rezidencijalnog skloništa za LGBTQ+ mlade bez smještaja u jugoistočnoj Europi. Kristi je istraživač u usponu. Područja njegova istraživanja, pod velikim utjecajem vlastitog životnog i profesionalnog iskustva, uključuju queer migraciju, iskustvo queer mladih u sustavu skrbi za djecu, ulogu socijalnih radnika u odnosu na surogat majčinstvo i implementaciju intersekcionalnosti u procesu razvoja politika, tema za koju je proveo i objavio istraživanje u suradnji s Ministarstvom za djecu i razvoj obitelji u BC. Ulomak iz njegova romana 1997 s albanskog je preveo Đorđe Božović.
U antologiji QUEER BALKAN pronaći ćete ulomak iz eksperimentalne drame Kleomed Galine Maksimović, koja se zbog poslovnih obveza neće moći pridružiti na Reviji. Galina je rođena 1993. godine u Zrenjaninu. Studirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Bavila se različitim prekarnim poslovima, od sezonskog rada na njivi preko filmske kritike do dramaturškog rada u kazalištu. Bez ugovora. Kao autorica, su-autorica ili dramaturginja radila je na izvođenim predstavama Tramvaj zvani samoća, …I ostali, Treznilište, Romeo i Julija, Strah od leptira, a van-institucionalno na nezavisnim performansima Zajedno do dostojanstvenog rada i Pobuna u toku. Etnodramatizacije. Po njenoj ideji 2023. godine snimljen je cjelovečernji film Manja. Autorica je rukopisne zbirke poezije Devojčice za revolucije. Radovi su joj objavljeni na portalima Eckermann, Čovjek-časopis, u Balkanskom književnom glasniku. Dobitnica nagrada “Josip Kulundžić” i “The Best Young Critic” (AltCine! Action). Prvi pošten ugovor o radu potpisala je s Rekonstrukcijom Ženskim fondom 2019., gdje i danas radi kao koordinatorica programa. Kad stigne, uključuje se u različite lijeve/feminističke inicijative kao aktivistkinja.
Program Revije malih književnosti: QUEER BALKAN
7. listopada
– u 19h: Otvaranje Revije i “Štefica Cvek” na Reviji malih književnosti, moderira: Ivana Dražić.
– u 20h: Razgovor i čitanje: Arbër Selmani i Vagia Kalfa, moderira: Tomislav Augustinčić.
8. listopada
– u 20h: Razgovor i čitanje: Yordan Slaveykov, Stefan Alijevikj i Vesna Liponik, moderira: Lara Mitraković.
9. listopada
– u 18h: Etiketiraj me nježno: O queeru u sebi i hrvatskom izdavaštvu razgovaraju Srđan Sandić i Iva Ušćumlić*;
– u 20h: Razgovor i čitanje: Tijana Rakočević i Kristi Pinderi; moderira: Karolina Hrga.
10. listopada
– u 20h: Razgovor i čitanje: Nóra Ugron i Selma Asotić, moderira: Marija Skočibušić.
Dominov Queer sajam knjiga održat će se u Booksi 2h prije svakog događanja!
* Program Udruge Domino.
