“U lipnju smo pred Vladom”, najavio je Luka Oman iz Prijatelja životinja na današnjem prosvjedu u Sisku koji je okupio tri tisuće građana. Iako je nakon prosvjeda u Zagrebu obustavljen postupak za klaonicu s bioplinskim postrojenjem u samom Sisku, brojni drugi projekti megafarmi i klaonica pilića i dalje su aktivni. Tako je za projekt farme na rubu posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut, unatoč velikom prirodnom značaju tog prostora, već izdana građevinska dozvola. “Ova agonija koja traje, ova tišina našeg Ministarstva i naše Vlade – to je jedna ogromna buka istine”, rekla je Ivana Lovrek iz Popovače.
“Hrvatska neće biti smetlište Europe”, poručilo je po procjeni organizatora, tri tisuće prosvjednika, okupljenih danas u Sisku na prosvjedu protiv megafarmi i klaonica pilića stranih investitora. Iako je nakon velikog prosvjeda u Zagrebu obustavljen postupak za klaonicu s bioplinskim postrojenjem u samom Sisku, organizatori su prosvjedom željeli upozoriti kako su brojni planirani megaprojekti i dalje aktivni, a u međuvremenu su u javnost izašli i novi planovi istih investitora. Tako se sada zna za njih najmanje 24, sustav klanja oko 270 milijuna pilića godišnje, pa su se udrugama Prijatelji životinja, Zelenoj akciji i građanskim inicijativama iz Sisačko-moslavačke županije koje se bore protiv ovih projekata pridružile i inicijative građana iz sjeverozapadne Hrvatske, iz Apatije, Komarnice Ludbreške i Velikog Pažuta.
S transparentima s natpisima “Krikom istine na tišinu Vlade”, “Tvornice bolesti pod krinkom radnih mjesta”, “Zbog vašeg profita mi gubimo dom”, “Mura, Drava, Bednja, Sava i Kupa: rijeke, ne kanalizacija”, glasna prosvjedna povorka kretala se od Glavnog kolodvora u Sisku do Trga bana Josipa Jelačića. Aktivistima su se pridružili i brojni građani Siska, a prosvjed je podržalo više od 160 udruga, među ostalima i mreže Friends of the Earth Europe i Greenpeace International.
“Iako je Ministarstvo odbacilo studiju utjecaja na okoliš za klaonicu s bioplinskim postrojenjem i svim pratećim objektima u Sisku, investitor može pokušati pravnim putem promijeniti odluku Ministarstva ili preinačiti projekt kako bi se uklopio u postojeće prostorne planove. Sisak još nije riješen, a tu su još 24 lokacije u planovima dvaju investitora. Nije gotovo dok se svi projekti ne zaustave”, izjavila je Snježana Sužnjević Vago iz inicijative Siščani ne žele biti Smetlišćani.
Projekti su toliko brojni da je teško pratiti sve njih. Dok za neke još nisu pokrenuti postupci, za projekt “Građevina za intenzivan uzgoj pilića – farma Apatija” u okolici Ludbrega već je doneseno rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu. Za projekt “Farma za tov pilića Veliki Pažut” kod Legrada i Donje Dubrave izdana je pak građevinska dozvola i započela je realizacija projekta, no uporabna dozvola još uvijek nije izdana. Veliki Pažut je inače izuzetno vrijedno područje i zaštićeno kao posebni ornitološki rezervat kao i dio Regionalnog parka Mura-Drava. Protiv ovih projekata peticiju je potpisalo više od 7 000 građana.
“Mega farma u Apatiji planirana je svega 400 metara od naših kuća. Vrlo je zabrinjavajuće što je kapacitet farme povećan za oko 50% nakon prodaje zemljišta investitoru. U Komarnici Ludbreškoj sličan pogon već postoji, a gradi se i u Velikom Pažutu, hrvatskoj Amazoni, koja je prepoznata u svijetu i koju priznaje UNESCO, a sad se uništava pred našim očima. Ovdje je riječ o opstanku našeg sela i malih, lokalnih proizvođača. Sramotno je što smo dovedeni u situaciju da se moramo boriti za ono što bi trebalo biti neupitno – pravo na zdravlje, čisti zrak, pitku vodu i mirnu budućnost”, rekla je Kristina Stanko iz Apatije.
Niz predstavnika građanskih inicijativa podijelilo je pred okupljenim prosvjednicima iste zabrinutosti. Protive se konceptu industrijske mega proizvodnje peradi jer smatraju da donosi opasnost velikog zagađenja zraka, vode i tla. Brojke su ogromne pa tako Popovači i Velikoj Ludini prijeti farma od 30 milijuna pilića.
“Okupili smo se u Sisku kako bismo jasno apelirali na naše institucije da sve studije i rješenja za ove sulude projekte bace u koš za smeće. Ova agonija koja traje, ova tišina našeg Ministarstva i naše Vlade – to je jedna ogromna buka istine”, izjavila je Ivana Lovrek iz Popovače.
U Općini Lekenik pak dva investitora planiraju investicije na trenutno poznatih pet lokacija.
„Ne vjerujemo u dobronamjernost projekta, jer je već na samom početku investicije 2024. godine investitor tražio potpuno ili djelomično oslobađanje obveza plaćanja komunalnog doprinosa za građenje stambene zgrade, što je općinsko vijeće odbilo. Rješenje studije utjecaja na okoliš za tvornicu stočne hrane i uljaru još nije izdano od strane nadležnih institucija, a prošlo je godinu dana od objave javnog savjetovanja za istu. U njoj je prikazano da je tvornica u skladu s prostornim planom Općine, što nije točno i dokument koji to dokazuje poslan je ministarstvu. Ako je sve u skladu s prostornim planovima kako se tvrdi, zašto onda investitori traže izmjenu općinskih, gradskih i županijskih prostornih planova? Nije gotovo dok nije gotovo”, rekao je Sven Dorotić iz Lekenika.
Luka Oman s pozornice je pak prenio iznimnu patnju životinja u ovakvim sustavima. Pilići žive u natrpanim ogromnim hangarima, a zbog ekstremnog rasta pucaju im kosti i trpe stalnu bol. Već nakon mjesec dana završavaju u klaonici.
“Sve to prelijeva se i na patnju divljih životinja i ljudi kroz golemo zagađenje i razaranje okoliša. Gdje dođu mega farme sve drugo odlazi ili propada, budućnost je kataklizmička i povratka nema. Bitno je sada spasiti Hrvatsku od uništenja mega farmama i klaonicama. Ljudi su jasno rekli veliko ‘ne’. Zato tražimo sve nadležne da djeluju odmah i stanu uz svoj narod i njihov dom. Nastavljamo akcije i prosvjede za ustavno pravo na čist zrak, vodu i zemlju jer ne želimo biti smetlište Europe”, izjavio je Oman te najavio novi prosvjed u lipnju pred Vladom.
Sisački prosvjed zaključio je Darko Rundek otpjevavši prigodnu pjesmu “Ljubav se ne trži”.
“Nastavit ćemo sa svojim aktivnostima sve dok se svi ovi štetni projekti trajno ne zaustave”, zaključila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.