Hrvatska je zemlja s izrazito visokom stopom femicida, u kojoj barem jednom mjesečno na glavnim vijestima slušamo o nekoj prebijenoj, mučenoj, ubijenoj ženi. i unatoč tome što postoje jasna istraživanja koja govore kako do femicida dolazi, koja govore da je femicid najsprečiviji oblik zločina, kako postoje jasni prediktori koji se često pokazuju i godinama prije samog femicida, u našem se društvu femicid i dalje doživljava kao incidentno nasilje, istaknuto je na na okruglom stolu “Antirodni pokreti i nasilje nad ženama” koji je održan u Saboru u organizaciji Možemo!.
“Društveni okvir u kojem živimo direktno utječe na stopu nasilja nad ženama. Školski kurikulum koji se temom ravnopravnosti spolova ne bavi u dovoljnoj mjeri, tržište rada koje i dalje diskriminira žene, mediji koji izvještavaju o mirnom čovjeku koji je poludio od ljubomore, zdravstveni sustav koji uskraćuje zakonom garantiranu zdravstvenu zaštitu ženama, akcije molitelja, da neprepoznavanje nasilja, tretiranje nasilja kao svađe dvaju supružnika, propitivanje toga kako je žrtva doprinijela, sve dovodi i do visoke stope nasilja nad ženama”, istaknula je Ivana Kekin, saborska zastupnica Možemo!,
U društvu su se pojavili antirodni pokreti koji se zalažu za rodnu ulogu muškaraca kao prirodnih vođa, a majke se svrstavaju u ulogu kućanica, roditeljica i odgojiteljica. Pritom koriste vjerski nauk i vjerske obrede kako bi tim vrijednostima i čitavim pokretima za retradicionalizaciju društva dali legitimitet.
“Upravo takvi patrijarhalni obrasci koje promoviraju su korijen rodno uvjetovanog nasilja. Na to ukazuju i nacionalne i europske statistike. Samo u 2024. godine imamo šest ubijenih žena, i dva pokušaja ubojstva od strane intimnih partnera. I analize MUP-a su pokazale da situacije u kojima se žena usprotivi ulozi vrhovnog autoriteta i odluči napustiti takvu zajednicu jest glavni okidač za nasilje u obitelji i femicid”, kaže Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Antirodni pokreti koriste izvrću koncept zaštite ljudskih prava jer radikalni predstavnici većine sebe proglašavaju ugroženom manjinom.
“Skupine koje se bore za pravo na muževnost, manipuliraju vjerom i svojom ugroženošću kako bi osvojili moć i mijenjali odnose u društvu”, rekla je Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).