Umjesto da se suprotstavi Plenkovićevoj odluci da Markov trg ostane ograđen metalnim ogradama i zatvoren za građane na neodređeno vrijeme, predsjednik Milanović podržava barikade pred hrvatskim institucijama i klizanje Hrvatske u policijsku državu, upozorava Gong.
Nakon duže od tri godine, točnije 1.149 dana od napada pred zgradom Vlade, prilikom čega je ranjen i jedan policajac, Markov trg prošle nedjelje je konačno otvoren za slobodno kretanje građanima i građankama. Metalne barikade bile su uklonjene samo na jedan dan – zbog održavanja nedjeljne mise u obnovljenoj crkvi svetog Marka. Premijer Andrej Plenković najavio je kako Markov trg, mjesto na kojem se nalaze ključne demokratske institucije ove zemlje, ostaje zatvoren do daljnjeg zbog navodne ugroze, koju je ovaj put argumentirao “ekstremistima” među prosvjednicima u Slavoniji, upozoravaju u Gongu.
“Dan kasnije, kada je Markov trg ponovno ograđen, predsjednik Zoran Milanović podržao je odluku premijera da taj prostor ostane zatvoren za javnost ‘jer takav je raspored – gore se nalazi vlast, gore nitko ne stanuje’. Pod krinkom omalovažavanja Plenkovića, Milanović zapravo ponovno drži ljestve HDZ-ovim odlukama i nedemokratskim praksama poput ograđivanja javnog prostora na neodređeno vrijeme bez objašnjavanja činjenica o razini opasnosti”, komentiraju u Gongu. “Umjesto da se odupre toj praksi i založi se za očuvanje ustavom zajamčene slobode kretanja i okupljanja, Milanović, koji u vrijeme prosvjeda takozvanih šatoraša i njihovih prijetnji nije išao tako daleko, sada podržava da Trg svetog Marka trajno ostane parkiralište luksuznih automobila. Markov trg prostor je za artikulaciju političkih ideja i stavova građana i građanki ove zemlje, koje to najefikasnije mogu izraziti okupljanjem i prosvjedima ispod prozora vladajućih jer ih se tamo najbolje čuje. Predsjednik, podržavanjem ovakvih odluka aktualne vlasti, zapravo podupire slabljenje demokracije i klizanje Hrvatske u policijsku državu.”
Udruga podsjeća da je u vrijeme premijera Sanadera Markov trg bio zatvoren za prosvjede, ali čak ni tada slobodno kretanje građana nije bilo dovedeno u pitanje. Jedino je premijer Plenković u potpunosti zabranio kretanje trgom, a prosvjede je maksimalno otežao.
Gong poziva Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, sve saborske klubove i Pučku pravobraniteljicu da se pridruže Gongu u zahtjevima prema Vladi Republike Hrvatske da ukloni ograde te osigura sigurnost dužnosnicima i građanima na Markovom trgu, ali i ustavom zajamčene slobode kretanja i okupljanja.
Gong je u srpnju zatražio od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti ograda na Markovom trgu, na čiji se ishod još čeka. Udruga podsjeća da je više puta apelirala na Sabor i Vladu da se sigurnost dužnosnika i građana i građanki može osigurati i bez ograđivanja cijelog trga na Gornjem gradu na način koji će zaista štititi institucije i građane bez ugrožavanja ustavnih prava. Upozorava i da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zaključilo, godinu dana nakon izvida pucnjave na Banske dvore, da je Danijel Bezuk djelovao sam, te da nije imao pomagače niti poticatelje. Ipak, premijer je tada rekao da institucije nisu dobro obavile svoj posao te da moraju istraživati i dalje.
Na Gongova ranija pitanja, Ministarstvo unutarnjih poslova i Sigurnosno obavještajna agencija odgovarali su da je Trg zatvoren zbog opasnosti od ponavljanja napada, a da je razina opasnosti klasificirana kao povjerljiva. “Osiguranje institucija zakonodavne i izvršne vlasti treba organizirati tako da taj prostor istodobno bude otvoren i za slobodno okupljanje. Javnost ima puno pravo znati sve činjenice o razini opasnosti, kako bi se doista osiguralo da svako ograničenje prava na slobodno okupljanje ispred Vlade, Sabora i Ustavnog suda bude jasno obrazloženo i strogo ograničeno”, komentira Gong.
Udruga podsjeća i da je zajedno s 24 organizacije civilnog društva već uputila apel Vladi Republike Hrvatske, premijeru Plenkoviću i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću da građanima i građankama otvore Markov trg, prostor na kojem se nalaze ključne demokratske institucije Sabor, Vlada RH i Ustavni sud.
