• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
What's Hot

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: UNMK i Gradska knjižnica pokreću ciklus tribina o Zagrebu

25. rujna 2023.
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » CMS: Hrvatska je dužna pružiti utočište osobama koje bježe iz Afganistana

CMS: Hrvatska je dužna pružiti utočište osobama koje bježe iz Afganistana

0
Centar za mirovne studije 26. kolovoza 2021. Vijesti
Ilustracija: Shamsia Hassani

Posljednjih su tjedana sve oči uprte u Afganistan. Eskalacija situacije kojoj svjedočimo talibanskim preuzimanjem afganistanskog teritorija ponovno ugrožava živote i prava afganistanskog stanovništva. 

Prisilne migracije iz Afganistana počele su prije više od 40 godina. Afganistanske izbjeglice predstavljaju jednu od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu: trenutno u svijetu ima više od 2,6 milijuna registriranih izbjeglica iz Afganistana.

Od početka godine više od 550 000 Afganistanaca_ki interno je raseljeno zbog sukoba i nesigurnosti. Dok su civili do sada tek sporadično bježali u manjem broju u Afganistanu susjedne zemlje, u kolovozu je situacija eskalirala i očekuje se znatni porast prisilnog iseljavanja stanovništva. Ovo je još jedan bolan podsjetnik kako se ratovi ne mogu riješiti novim ratovima i kako dvadesetogodišnja intervencija SAD-a i NATO saveznika nije popravila situaciju u Afganistanu. Hrvatska je, kao NATO članica, također bila prisutna u Afganistanu – od  2003. do 2020. godine u Afganistanu je boravilo više od 5700 hrvatskih vojnika – zbog čega snosimo suodgovornost za situaciju u kojoj se Afganistanci i Afganistanke trenutno nalaze. Hrvatska je dužna reagirati i pružiti podršku i utočište onima koji bježe iz Afganistana. Smatramo kako bi upravo Hrvatska, kao jedna od zemalja zbog čije je prošlosti EU osmislila mehanizam privremene zaštite, trebala predložiti Komisiji aktivaciju istoga. Aktivacijom mehanizma privremene zaštite EU bi zaštitila sve osobe koje dolaze iz konfliktom zahvaćenih područja, bez obzira na to gdje se trenutno nalaze.

Većina osoba koje prisilno migriraju iz Afganistana nalaze se u susjednim državama. U Iranu se nalazi 800 000 registriranih izbjeglica i 3 milijuna drugih raseljenih osoba iz Afganistana, dok se u Pakistanu nalazi 1.4 milijuna službeno registriranih izbjeglica i 2 milijuna drugih raseljenih osoba iz Afganistana. Međutim, to nisu zemlje u kojima su afganistanski državljani sigurni od talibana. Na putu prema zapadu, većina afganistanskih izbjeglica zaglavi u Turskoj po 5 ili 10 godina, iako je to zemlja koja nije sigurna, koja ih ne prepoznaje kao izbjeglice, već ih redovito deportira u Afganistan ili protjeruje u Iran. Prema podacima Passport Indexa za prvi kvartal 2021. godine, afganistanska putovnica je najslabija na svijetu – omogućuje djelomičnu mobilnost u 30 država svijeta, dok je za ostalih 168 potrebno ishoditi vizu prije dolaska.

Na razini Europske unije afganistanski tražitelji azila drugi su po brojnosti, odmah iza Sirijaca. U 2020. u Europskoj uniji je azil zatražilo oko 70.000 Sirijaca_ki i 50.000 Afganistanaca_ki. U Hrvatskoj su u prvih šest mjeseci ove godine registrirana 692 tražitelja azila iz Afganistana (384 muškaraca i 308 žena), a u istom je razdoblju u Hrvatskoj odobreno samo 9 azila (nacionalnosti osoba kojima je međunarodna zaštita odobrena nisu javno dostupna informacija). Za razliku od nekih drugih članica EU, Hrvatska je do sada Afganistan smatrala sigurnom zemljom, zbog čega je i stopa priznavanja međunarodnih zaštita Afganistancima_kama bila poražavajuće niska. Također, velik broj osoba koje su svakodnevno i opetovano nezakonito protjerane na granicama Hrvatske i EU upravo su izbjeglice iz Afganistana koje se tendenciozno predstavlja kao ekonomske migrante.

Centar za mirovne studije osobama u potrazi za sigurnošću, uključujući i osobe iz Afganistana, već godinama pruža besplatnu pravnu pomoć, informacije te integracijsku podršku u vidu tečajeva jezika, pronalaska posla i općenite uključenosti u život nove zajednice. Kao udruga ovlaštena za pružanje primarne pravne pomoći, podršku u pristupu azilu pružamo i osobama koje su zaglavile duž balkanske rute i koje već godinama kucaju vrata RH u potrazi za zaštitom, a nailaze na uskraćivanje pristupa azilu i nezakonita i nasilna protjerivanja s granica i iz dubine hrvatskog teritorija. Već godinama upozoravamo kako Afganistan nije sigurna zemlja i zagovaramo nužnost osiguranja zaštite afganistanskim izbjeglicama te ukidanje svih deportacija u Afganistan. Nažalost, bila je potrebna potpuna eskalacija situacije u Afganistanu da šira javnost spozna razmjere sukoba koji se tamo odvijaju već desetljećima. Od talibanskog zauzimanja Kabula, više od 10 zapadnih vlada aktiviralo je evakuaciju afganistanskih građana: suradnika, aktivista, novinara, prevoditelja.

Potičemo Vladu RH da bude još jedan primjer dobre prakse i od nje zahtijevamo:

  • Osiguranje spajanja obitelji osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u RH s članovima obitelji koji se trenutno nalaze u Afganistanu te su u direktnoj životnoj opasnosti zbog ozbiljnih humanitarnih razloga (uz članove uže obitelji, uključiti i druge srodnike; sukladno Zakonu o strancima).
  • Osiguranje međunarodne zaštite osobama koje u Hrvatskoj traže azil kao i reviziju aktualnih negativnih rješenja za afganistanske državljane.
  • Obustavu readmisija i nezakonitih protjerivanja izbjeglica i drugih migranata u zemlje koje ne jamče pravo na azil i odgovarajuću zaštitu ljudskih prava.
  • Ukidanje svih deportacija u Afganistan i službeno očitovanje kako Afganistan nije sigurna zemlja. Sukladno tome, tražimo da se Hrvatska kroz svoje predstavnike u EU založi za hitnu promjenu dosadašnje prakse deportacija u Afganistan ili treće zemlje (poput Turske) iz kojih osobama prijeti deportacija u Afganistan.
  • Predlaganje Europskoj komisiji aktivacije mehanizma privremene zaštite na način da sve osobe koje dolaze iz sukobima zahvaćenih područja automatski dobiju zaštitu kojom bi ih se zaštitilo od nasilja, trgovine ljudima i egzistencijalne ugroze.
  • Uključivanje u hitnu i humanu evakuaciju osoba koje strahuju od progona talibana, a koji se ne odnosi samo na Hrvatske i EU državljane te afganistanske državljane koji su surađivali sa zapadnim vlastima, već i na ostale izbjeglice iz Afganistana, s posebnim naglaskom na ranjive skupine poput žena i djevojčica, LGBT osoba, novinara, aktivista za ljudska prava i ostalih posebno ugroženih skupina.
  • Uspostavu hitne telefonske linije za informacije o i organiziranje evakuacija.
  • Privremenu suspenziju potrebe za vizama afganistanskih državljana te osiguranje sigurnih i legalnih puteva, odnosno facilitiranje ulaska afganistanskih državljana na morskim, zračnim i kopnenim granicama uz osiguranje prisupa azilu uz adekvatno informiranje o pravu na zaštitu.

 

Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Centar za mirovne studije

Povezani članci

T G25. rujna 2023.

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

T G25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

Saša Šimpraga25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: UNMK i Gradska knjižnica pokreću ciklus tribina o Zagrebu

Saša Šimpraga25. rujna 2023.

Kad bi drveće hodalo

Rodrigo Menegat Schuinski25. rujna 2023.

Čistog zraka ni na vidiku

Sanja Kovačević25. rujna 2023.

SKC Prosvjeta gradi kulturno-društveni centar u Zagrebu

  • Posljednje
  • Popularno

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: UNMK i Gradska knjižnica pokreću ciklus tribina o Zagrebu

25. rujna 2023.

Kad bi drveće hodalo

25. rujna 2023.

Čistog zraka ni na vidiku

25. rujna 2023.

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.

Sjedinjene banana-države

28. listopada 2020.
Posljednje vijesti

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Prijatelji životinja pitaju studente o uvođenju veganskih opcija u studentske menze

24. rujna 2023.

XR Zagreb: “Suprostavimo se klimatskom kriminalu!”

23. rujna 2023.

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.

Prijatelji životinja: I Sinjska alka je nasilje nad konjima

21. rujna 2023.

Greenpeace: Po ulaganjima u željeznicu u odnosu na ceste Hrvatska među najgorima u Europi

19. rujna 2023.

EU je proizvela 14,7 milijuna bicikala u 2022. godini

19. rujna 2023.

Prijatelji životinja: Za napuštanje životinje napokon zatvorska kazna

18. rujna 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.