Poziv izraelske vojske na hitnu evakuaciju cijelog stanovništva Libanona južno od rijeke Litani predstavlja ozbiljan rizik od kršenja ratnog prava, javlja Human Rights Watch. To područje čini oko osam posto teritorija Libanona i dom je stotinama tisuća ljudi.
Predstavnik za javnost izraelske vojske objavio je 4. ožujka 2026. na arapskom jeziku poziv stanovnicima južnog Libanona da „odmah evakuiraju svoje domove i krenu sjeverno od rijeke Litani“ kako bi „osigrali vlastitu sigurnost“. Upozorio je da bi „svako kretanje prema jugu moglo ugroziti njihove živote“ i da „svatko tko se nalazi u blizini članova, objekata ili borbene opreme Hezbollaha dovodi svoj život u opasnost“
„Poziv svima koji žive južno od Litanija na hitnu evakuaciju izaziva ozbiljne pravne i humanitarne strahove za sigurnost civila“, rekao je Ramzi Kaiss, HRW-ov istraživač za Libanon. „Kako će se starije osobe, bolesni i osobe s invaliditetom moći odmah evakuirati? I kako će im se jamčiti sigurnost dok odlaze?“
Dana 2. ožujka, nakon eskalacije neprijateljstava između Hezbollaha i Izraela, izraelska vojska prvo je pozvala na evakuaciju preko pedeset južnolibanonskih sela i gradova. Nekoliko sati kasnije, predstavnik za javnost izraelske vojske naredio je stanovnicima koji su se evakuirali da se ne vraćaju, a isto je ponovio i 3. ožujka. Prema riječima podtajnika Ujedinjenih naroda za humanitarna pitanja i koordinatora za hitnu pomoć Toma Fletchera, do toga dana izraelska vojska pozvala je na evakuaciju preko 100 sela i gradova u južnom Libanonu i dolini Bekaa. Deseci tisuća ljudi u Libanonu od tada su raseljeni.
HRW ističe zabrinutost sveobuhvatnom prirodom poziva izraelske vlade libanonskim stanovnicima, jer ona ukazuje da svrha takvih poziva nije zaštita civila, posebno u kontekstu nedavnog raseljavanja civila velikih razmjera u toj zemlji. Naime, između rujna i studenog 2024. u Libanonu je bilo raseljeno više od 1,2 milijuna ljudi. Iako se velika većina raseljenih uspjela vratiti nakon što je u studenom 2024. stupilo na snagu primirje između Izraela i Hezbollaha, više od 64 000 ljudi ostalo je raseljeno i nije se moglo vratiti u svoje gradove i sela od listopada 2025. U istom razdoblju na tom je prostoru teško oštećeno ili uništeno više od 10 000 zgrada, a cijela pogranična sela sravnjena su sa zemljom. Izraelski napadi, nezakonito usmjereni na opremu i objekte povezane s obnovom, dodatno su otežali napore obnove i sposobnost desetaka tisuća raseljenih osoba da se vrate svojim kućama, podsjeća HRW.
„Međunarodno humanitarno pravo, zabranjuje prisilno raseljavanje civila u oružanom sukobu, osim ako to ne zahtijeva sigurnost uključenih civila ili imperativni vojni razlozi, ali te su iznimke strogo ograničene. Čak i kada se naziva ‘evakuacija’, raseljavanje mora biti privremeno, a civili se moraju moći vratiti nakon završetka neprijateljstava“, upozorava organizacija. „Civili koji ostanu na mjestu nakon takve naredbe ili upozorenja ne gube svoj civilni status i zaštitu međunarodnog humanitarnog prava te ne smiju biti meta samo zato što nisu otišli. Izraelski poziv na evakuaciju stotinama tisuća ljudi da odmah odu ne čini se da uzima u obzir potrebe ljudi koji ne mogu otići bez pomoći.“
Ratni zakoni također zahtijevaju od strana da poduzmu sve izvedive mjere opreza kako bi izbjegli ili smanjili slučajne gubitke civilnih života i štetu na civilnim objektima, ističe HRW. Ove mjere opreza uključuju davanje prethodnog upozorenja o napadima kada okolnosti to dopuštaju. Upozorenja moraju civilima davati dovoljno vremena da odu u sigurnije područje. „Opća upozorenja koja nisu povezana s bilo kakvim neposrednim napadom ne mogu se smatrati ‘efikasnima’ i umjesto toga mogu neprimjereno usaditi strah pogođenom stanovništvu“, objašnjava organizacija. Ratni zakoni, nastavlja HRW, zabranjuju i prijetnje nasiljem čija je primarna svrha širenje terora među civilnim stanovništvom. Pozivi na evakuaciju koji nisu stvarna upozorenja ili zakonite naredbe, poput onih s ciljem zaštite civilnog stanovništva, već prvenstveno namijenjeni izazivanju panike među stanovnicima ili njihovom prisiljavanju da napuste svoje domove iz razloga koji nisu njihova sigurnost, zabranjeni su.
„Od 2023. izraelska vojska počinila je teške međunarodne zločine u Libanonu dok su njezini saveznici stajali po strani i nisu djelovali odlučno kako bi ih zaustavili“, kaže Kaiss. „Libanonska vlada trebala bi poduzeti mjere za unapređenje pravde i odgovornosti, uključujući i davanje Međunarodnom kaznenom sudu nadležnosti za istragu i procesuiranje ratnih zločina.“
