Uslijed širenja regionalnih neprijateljstava na Bliskom istoku nakon napada Sjedinjenih Država i Izraela na Iran i naknadnog vala iranskih odmazdi diljem regije, Amnesty International je uputio hitan poziv svim stranama da zaštite civile i da se pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava.
AI posebno poziva na prekid „nezakonitih napada“, tj. namjernih, neselektivnih ili nesrazmjernih napada na civile i civilnu infrastrukturu.
Vojne operacije proširile su se regijom i sada uključuju više od 10 zemalja, upozorava organizacija. Izrael je eskalirao svoje napade na Libanon kao odgovor na napade Hezbolaha. SAD najavljuju da “najteži udarci tek dolaze”. Iran je upozorio na daljnje intenziviranje i nesigurnost u cijeloj regiji nakon ubojstva vjerskog vođe i vrhovnog zapovjednika Alija Hamneija.
„Civili ne bi trebali platiti cijenu za nezakonita i nepromišljena djela strana u sukobu, koja uništavaju načela humanosti i razlikovanja u srži međunarodnog humanitarnog prava i prijete samim temeljima međunarodnog mira i sigurnosti. Ulozi ne mogu biti veći. Civili su diljem regije već pretrpjeli uzastopne cikluse sukoba i masovnih kršenja i zločina prema međunarodnom pravu. Njihova zaštita sada bi trebala biti glavni prioritet. Umjesto toga, suočavaju se s besmislenim ubojstvima i represijom“, izjavila je Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.
„Strane u sukobu moraju se odmah suzdržati od i prekinuti nezakonite napade, bilo da se radi o izravnim napadima na civile, neselektivnim i nesrazmjernim napadima ili upotrebi eksplozivnog oružja sa širokim učinkom u gusto naseljenim područjima. Moraju poduzeti sve izvedive mjere opreza kako bi spriječile štetu po civile.“
„Kako raste prijetnja dugotrajnog međunarodnog sukoba, poštivanje međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava hitnije je nego ikad. Svako nepoštivanje ovih obveza pojačat će već razorne ljudske žrtve i još više gurnuti regiju prema još jednoj humanitarnoj katastrofi i katastrofi ljudskih prava“, dodala je Callamard.
AI se nadalje referira na iranski Crveni polumjesec koji je jučer izvijestio da je u Iranu od početka napada ubijeno 787 ljudi. Prema iranskim vlastima, 28. veljače 2026. godine, među 165 ubijenih ljudi bilo je oko 150 školske djece kada je napadnuta škola u južnom gradu Minabu, u pokrajini Hormozgan. UN je, upozorava AI, bombardiranje ove škole opisao kao „teško kršenje humanitarnog prava“, a UNESCO je istaknuo da napadi na obrazovne ustanove ugrožavaju učenike i nastavnike te potkopavaju zaštitu zajamčenu međunarodnim humanitarnim pravom. Ured UN-a za ljudska prava pozvao je na brzu, nepristranu i temeljitu istragu „strašnog“ incidenta.
Prema riječima čelnika Medicinskog vijeća Irana, deset medicinskih centara oštećeno je izraelskim i američkim napadima, napominje organizacija. Bolnice u Iranu već su bile izložene militariziranim napadima iranskih sigurnosnih snaga koje su počinile raširena kršenja ljudskih prava nad ozlijeđenim prosvjednicima i medicinskim radnicima tijekom i nakon masakra na prosvjedima u siječnju 2026.
AI upozorava i na mogućnost da iranske vlasti koriste oružani sukob kao izgovor da disidente podvrgnu pojačanim obrascima mučenja i drugog zlostavljanja, kao i sumarnim, proizvoljnim ili izvansudskim pogubljenjima. Stoga poziva iranske vlasti da odmah oslobode sve proizvoljno pritvorene i poduzmu učinkovite mjere kako bi osigurale sigurnost svih ostalih zatvorenika, uključujući i privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
AI i ovom prilikom podsjeća da su iranske vlasti u siječnju počinile „neviđene masakre“ nad tisućama prosvjednika i prolaznika tijekom prosvjeda protiv establišmenta koji su pozivali na kraj Islamske Republike.
Iranske vlasti odgovorile su na američke i izraelske napade raketama i bespilotnim letjelicama u Izraelu i diljem regije Perzijskog zaljeva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Bahrein, Kuvajt, Oman i Saudijsku Arabiju. Neki od napada doveli su do smrtnih slučajeva, ozljeda ili oštećenja civilne infrastrukture, napominje AI. U Izraelu je ubijeno najmanje deset ljudi, a deseci su ozlijeđeni od posljedica iranskih napada.
Izrael je pojačao stroga ograničenja kretanja preko okupiranog palestinskog teritorija (OPT), blokirajući kretanje između sela i gradova na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jeruzalem. Vlasti su zatvorile sve vanjske prijelaze u i iz OPT-a, uključujući prijelaze Kerem Shalom/Karem Abu Salem i Rafah, blokirajući pomoć koja spašava živote i učinkovito stavljajući cijeli Pojas Gaze pod opsadu. „Ove proizvoljne mjere ozbiljno pogoršavaju patnju Palestinaca koji žive pod izraelskom nezakonitom okupacijom i apartheidom te dodatno pogoršavaju višeslojnu humanitarnu krizu u Gazi, gdje Palestinci još uvijek žive usred izraelskog genocida koji traje“, ističe organizacija.
Nakon raketnih napada Hezbolaha na sjeverni Izrael, za koje je skupina rekla da su odmazda za Hamneijevo ubojstvo, izraelska vojska je značajno eskalirala svoje napade na Libanon, uključujući predgrađa Bejruta, tijekom noći 2. ožujka. Izraelski zračni napadi u Libanonu do 3. ožujka ubili su najmanje četrdeset ljudi, a 246 ih je ozlijeđeno. Prije nedavne eskalacije i od sporazuma o prekidu vatre iz studenog 2024., Izrael je izvodio gotovo svakodnevne napade na jugu Libanona, ubivši više od 380 ljudi, uključujući 127 civila.
„Eskalacija krize na Bliskom istoku predstavlja ozbiljnu prijetnju multilateralizmu i integritetu međunarodnog pravnog poretka. Nezakoniti činovi stranaka u sukobu, posebno oni koje čine utjecajne države, ne samo da ugrožavaju civile u više zemalja, već i ubrzavaju eroziju globalnih normi koje su bitne za zaštitu ljudskih prava i globalnog mira i sigurnosti“, izjavila je Agnès Callamard.„Neophodno je da sve strane poduzmu hitne mjere za zaštitu civila i civilne infrastrukture, uključujući zračne luke, bolnice, stambene zgrade, škole i zatvore. Također moraju osigurati siguran i nesmetan humanitarni pristup svim pogođenim područjima i omogućiti neovisno međunarodno praćenje.“
AI je pozivao međunarodnu zajednicu da pojača diplomatske napore kako bi spriječila daljnju vojnu eskalaciju u cilju izbjegavanja dodatnih civilnih žrtava i štete i zaustavljanja svih daljnjh zločina protiv stanovništva koje je već pretrpjelo desetljeća represije. „U skladu s međunarodnim pravom, države se moraju suzdržati od bilo kakvog ponašanja koje bi moglo potaknuti daljnja kršenja i imati na umu da imaju jasne obveze da ne pomažu ili ne podržavaju međunarodno protupravne radnje, kao i dužnost suradnje kako bi se takva kršenja okončala“, zaključuje organizacija.
