Na okruglom stolu „Zdravstvena pismenost u Hrvatskoj: tko preuzima odgovornost?“ koji je bio održan jučer u organizaciji „Zdravstvenog opservatorija“, istaknuto je da je zdravstvena pismenost građana kritična, a radnici u zdravstvu osjećaju da nemaju sve potrebne resurse i podršku zdravstvenog sustava kako bi zadovoljili pacijente.
Još uvijek ne postoji svijest o zajedničkom djelovanju svih dionika društva na nekom području, pa je tako nema ni na području zdravstvene pismenosti. Kao relativno nova tema u medijima, a koja je iznimno važna i to će tek postati, zdravstvena pismenost mora postati ključan faktor i pokazatelj zdravlja hrvatskih građana.
Ana Soldo, predsjednica Hrvatske liječničke komore, istaknula je da su ljudi nedovoljno svjesni kvalitete svojeg života, preporuka koje su dobili od liječnika, a svaka nova informacija o bolesti kod pacijenta izaziva stres, te pacijenti takve informacije shvaćaju vrlo tragično. Ljudi ne znaju prepoznati koji je lijek dobar a koji nije. Posebno su štetni oglasi sa spasonosnim lijekovima za teške bolesti, koji brzo nestanu no kontinuirano se opet pojavljuju te ljudi troše velik novac na „čudotvorne“ lijekove. Ljekarnici često igraju ključnu ulogu u davanju informacija pacijentima, a trebalo bi staviti fokus na komunikaciju s liječnicima. Istaknula je da je za bolje ishode liječenja, potrebno osigurati ljekarnicima pristup e-kartonu, što sada nije moguće.
Vesna Potočki Rukavina, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine smatra da je zdravstvena pismenost na niskim granama, ljudi nisu svjesni svog zdravstvenog stanja niti životnih stilova. Ljudi se teško suočavaju sa svojom bolešću kada ona dođe, te je ne mogu povezati sa svojim prijašnjim odlukama o načinu života. Postoje i pacijenti koji u ordinaciju dolaze zbog banalnih stvari, te na taj način zauzimaju mjesto drugima. Istaknula je da postoje i „pacijenti“ koji nikada ne dolaze niti traže pomoć. Smatra da Ministarstvo zdravstva treba biti kreator zdravstvenih politika, a velik je šum u komunikaciji sa HZZO-om, te su liječnici u nezavidnoj situaciji jer ne mogu zadovoljiti potrebe pacijenata.
Nađa Berbić, novinarka Portala zdravlje, navela je da svi živimo uronjeni u trgovini očajem i nadama. Više ne postoje zdravstveni sektori te nema više granica između pouzdanih i neprovjerenih informacija. Istaknula je da je danas ljudima teško pronaći put do pravih informacija, jer smo svi zatrpani u poplavi atraktivnih vijesti. Važno je da ljudi prepoznaju tko govori, te da zdravlje i zdravstvena pismenost nisu događaji već procesi kao što je i liječenje. Zaključila je da sve započinje zdravstvenim odgojem.
Ana Bobinac, voditeljica istraživačkog tima Zdravstvenog opservatorija predstavila je rezultate istraživanja o zdravstvenoj pismenosti koje je provedeno unutar projekta. Istaknula je da su građani prije provedbe istraživanja pokazali nisku razinu zdravstvene pismenosti, no rezultati na kraju nisu ispali toliko loši. Takva istraživanja su, dodala je, važan prediktor promjena u društvu. Prema njezinim riječima zdravstvena pismenost nije samo hrvatski problem, već šire evropski. U istraživanju je sudjelovalo 4000 kućanstava i 1000 osoba, te su istraživanjem obuhvaćeni svi dijelovi Hrvatske osim otoka. Istraživanje je pokazalo da su mlađe osobe s većim dohotkom zdravstveno pismenije te bolje procjenjuju svoje zdravlje, što dovodi do većeg odaziva na preventivne preglede i vode zdraviji život. Naglasila je da postoji ogroman potencijal u populaciji koja ima bolju zdravstvenu pismenost. Također, dokazalo se da medijske kampanje teško mogu podići zdravstvenu pismenost, te je potrebno ljude angažirati osobno.
Milan Koštro, predstavnik Zdravstvenog opservatorija predstavio je smjernice u području zdravstvene pismenosti koje su proizašle iz projekta. Istaknuo je da su one namijenjene donositeljima odluka, stručnoj javnosti, ali i građanima. Nije dovoljno opismeniti građane, rekao je, ključno je opismeniti i sustav. Istaknuo je da sada ne postoji sustav, standardi, a građani se teško snalaze.
Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica koja je nositelj projekta Zdravstveni opservatorij, rekla je da je Zdravstveni opservatorij mreža od 30 institucija i udruga, te je u pet godina rada pokazala da organizacije civilnoga društva mogu biti partner zdravstvenom sustavu. Istaknula je da je sada vrijeme za razgovore s donositeljima odluka, te da se pokazalo da su tamo gdje su se udruge založile za neku promjenu, rezultati uvijek bolji.
Nikola Serdarević, predstavnik pacijenata i mreže Zdravstveni opservatorij, rekao je da je, otkada je obolio, imao više problema sa zdravstvom nego sa zdravljem. Prema njegovim riječima, u trenutku suočavanja sa bolešću, bolesnici nailaze na problem vlastitog kritičkog mišljenja, odnosno da u tom trenutku ne znaju komu vjerovati. U komunikaciji pacijenata s liječnicima postoji puno prostora za poboljšanje, dodao je, a predstavljanje i objašnjenje procesa liječenja je ključno.
Nositelj projekta Zdravstveni opservatorij je Udruga Krijesnica, a partneri su četiri znanstvene visokoobrazovne institucije: i trinaest organizacija civilnog društva.
