Savez samostalnih sindikata Hrvatske, u suradnji s Institutom za političku ekologiju, objavio je studiju pod naslovom Zelena tranzicija i gospodarenje otpadom: Učinci na radna mjesta i sindikalne aktivnosti, koju potpisuju istraživači Nikolina Rajković i Marko Lucić, a uređuje Dijana Šobota.
Prva takve vrste u Hrvatskoj, studija donosi rezultate multimetodskog istraživanja o učincima zelene tranzicije u sektoru gospodarenja otpadom na radna mjesta i sindikalne aktivnosti. Studija donosi uvide u stanje u sektoru gospodarenja otpadom, kao i u sadašnji i budući utjecaj zelene tranzicije na komunalni sektor. Ona predstavlja percepcije zaposlenih, mapira ključne faktore koji će utjecati na zaposlenost u sektoru, te analizira potrebe i mogućnosti adaptacije sindikalnih strategija, politika i djelovanja, ponajprije na području kolektivnog pregovaranja, sindikalnog organiziranja i osposobljavanja.
Studija pokazuje kako se u Hrvatskoj dosad vrlo malo učinilo u vezi zelene tranzicije u komunalnom sektoru, jednim od najranjivijih sektora na klimatske promjene koji mora značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, što zahtijeva prijelaz s linearnog na kružni model gospodarenja otpadom, te opsežne mjere prilagođavanja na klimatske promjene.
Studija također naglašava da će zelena tranzicija – proces prijelaza na održivu, niskougljičnu ekonomiju – neminovno izazvati posljedice za radnike i radna mjesta, u vidu zatvaranja pojedinih radnih mjesta te prije svega promjena u opisu posla i uvjetima rada postojećih radnih mjesta, o čemu u Hrvatskoj dosad nisu postojale nikakve projekcije kao niti planovi osposobljavanja radnika kako bi se ojačala njihova otpornost na promjene.
“Pišući studiju Zelena tranzicija i gospodarenje otpadom, iako usmjereni na jedan sektor, nastojali smo stručnoj i široj javnosti pružiti prilog i za bolje razumijevanje širih implikacija zelene tranzicije na tržište rada, gospodarstvo i radna mjesta u Hrvatskoj, identificirajući i negativne posljedice i prilike, te nudeći preporuke i kvalitetnu podlogu za djelovanje, ponajprije sindikatima“, kažu autori studije Nikolina Rajković i Marko Lucić.
Istraživanje je pokazalo da su radnici osjetili štetne učinke klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta u zaštiti na radu, odnosno ugrožavanju sigurnosti i zdravlja dok obavljaju posao, pri čemu su najpogođeniji radnici u odvozu i odlaganju otpada. Radnici su izrazili i visok stupanj nezadovoljstva radnim mjestom, ponajprije materijalnim, kao i otežanim radnim uvjetima te uočenim nepravednim razlikama između pojedinih kategorija radnih mjesta. Veliki postotak radnika iskazao je želju za napuštanje rada u gospodarenju otpadom, zbog čega bi se komunalni sektor mogao susresti s većim problemima u prevladavanju nedostatka radnika nego ostatak javnih usluga. S druge strane, radnici su izrazili i visoku spremnost za industrijskim akcijama kako bi kroz organiziranu sindikalnu borbu poboljšali svoje uvjete rada.
“Europa je među najpogođenijim kontinentima klimatskom krizom, a Hrvatska među najpogođenijima u Europi. To dovoljno govori o važnosti i ove studije i ove rasprave jer je potrebno što prije djelovati kako bi se amortizirale zdravstvene i socijalne posljedice krize na radnike i njihova radna mjesta. Stoga se nadamo kako će ova studija osnažiti sindikate i sindikalne povjerenike da budu proaktivni dionici promjena, te im pružiti nove alate za pristupanje radnicima, njihovom organiziranju i zaštiti i unapređenju njihovih prava i interesa.
Također se nadamo kako će rezultati ovoga istraživanja pružiti koristan uvid, podlogu za buduće rasprave i kreiranje politika svima koji su zainteresirani za održivi razvoj, održivu zelenu tranziciju i dostojanstvena radna mjesta. Zelena tranzicija je izazovna, ali je i prilika za stvaranje bolje budućnosti za sve nas”, rekla je Dijana Šobota, urednica studije.
