Požare u postrojenjima za plastiku možemo riješiti na izvoru, ulaganjem u sustave povratne ambalaže u kojima se voda koristi za njezino pranje, a ne za gašenje toksičnih požarišta, ističu u zajedničkoj izjavi Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga Sunce iz Splita, Udruga Terra Hub Croatia i Udruga Tatavaka, a podržali su ga udruga Zeleni Osijek i inicijativa Znanstvenici za klimu.
Povodom nedavnih požara u reciklažnom postrojenju tvrtke Drava International d.o.o. U Osijeku i tvrtci Eko-flor u Mokricama (dio C.I.O.S. grupe), organizacije članice Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj izražavaju zabrinutost zbog odugovlačenja s usvajanjem Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu i jednokratnoj plastici. Pravilnik je, ističu, trebao biti donesen još 2021. godine, međutim, još uvijek nije, iako je od završetka javnog savjetovanja prošlo već deset mjeseci.
“Tražimo da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja konačno usvoji Pravilnik i uvaži naše komentare. Ministarstvo je odgovorno za stvaranje preduvjeta za sprječavanje nastanka otpada i za održivo gospodarenje otpadom kako bi se izbjegli ovakvi scenariji u budućnosti”, kažu u Platformi.
Udruge dodaju da najveću zabrinutost izaziva to što je riječ većinom o jednokratnoj PET ambalaži koja se uglavnom prikuplja putem sustava povratne naknade od sedam centi: “Ova ambalaža čini najveći postotak odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pogodnog za recikliranje.“
Trenutni sustav gospodarenja plastičnim otpadom u Hrvatskoj, objašnjavaju u Platformi, ovisan je o profitno-orijentiranim tvrtkama koje zarađuju na štetu ljudskog zdravlja i okoliša, poput Drave International koja je već godinama primjer tržišnog monopola i lošeg upravljanja. “Sustavi povratne ambalaže, ali i reciklaže, trebaju se organizirati na lokalnoj razini i biti u javnom vlasništvu kako bi se osiguralo da javni interes bude ispred profita pojedinih tvrtki.”
Neodgovorno upravljanje već je nekoliko puta rezultiralo požarima, dodaju. Zbog toga, ljudi, uključujući radnike i vatrogasce, trpe trenutačne posljedice, a svi žive u strahu od izglednih dugoročnih posljedica koje požari plastike sa sobom nose. Stoga bi usvajanje Pravilnika, ako bi bio dovoljno dobro sastavljen, omogućilo da se stane na kraj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji jednokratne plastike: “Tako se prvenstveno može smanjiti količina nastalog otpada čija su svojstva takva da je, nažalost, više zapaljiv, nego reciklabilan.”
Udruge članice Platforme napominju da se slični požari događaju i u različitim dijelovima Europe. “Gomilanje plastike za recikliranje nosi velik rizik za okoliš i zajednice. Zato moramo razmišljati u smjeru prevencije i ponovne uporabe, umjesto oslanjanja isključivo na recikliranje koje često završi spaljivanjem. A pitamo se jesu li svi ovi požari puka slučajnost”, zaključuju.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
