Vijeće časti reagiralo je na Gongovo ovotjedno otkriće, da je intervju s predsjedničkim kandidatom Draganom Primorcem u Večernjem listu napravila voditeljica “native oglašavanja” Doris Kezić, i da sam intervju po svojoj formi i sadržaju više nalikuje na plaćeni oglas nego na novinarski posao koji bi bio odrađen u skladu s etičkim načelima novinarske profesije.
Native-oglašavanje kao nova praksa koja zamjenjuje tradicionalne oblike reklamiranja te pomućuje granicu između novinarstva i reklame neodgovornim praksama ugrožava neovisnost te povjerenje u novinarstvo, ističe HND-ovo Vijeće časti. Preko korištenja tehnike novinarstva i prezentacije oglasa u formi članaka ili priloga koji su vrlo često neadekvatno označeni kao oglasi, takvom se praksom obmanjuje čitatelje, gledatelje i slušatelje, koji su uvjereni da konzumiraju novinarski sadržaj. Takve su prakse posljednjih godina sve učestalije u hrvatskom medijskom prostoru, o čemu govore i prijave Novinarskom vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva.
Posljednji primjeri zamućivanja granica između novinarskog teksta i native-oglasa u kontekstu predsjedničke kampanje dodatno zabrinjavaju, zbog čega HND šalje apel za sve medijske izdavače, urednike te na kraju i novinare i novinarke da se vode etičkim postulatima novinarske struke.
„U nedjelju, 24. studenog 2024. godine, Večernji list objavio je intervju s Draganom Primorcem u povodu njegove kandidature na predsjedničkim izborima. Intervju je napravila autorica koja se po javno dostupnim podacima od travnja ove godine nalazi na čelu Native teama Večernjeg lista, a prije toga je bila na poziciji ‘native-novinarke’ u Hanza mediji. Intervju objavljen u Večernjem listu predstavljen je kao novinarski tekst premda ga je potpisala osoba koja redovno proizvodi native-oglašivački sadržaj“, kaže Vijeće časti.
Hrvatsko novinarsko društvo smatra da je riječ o štetnoj praksi, neovisno o tome je li članak plaćen ili nije. „Autori native-sadržaja, naime, ili kako ih neki pogrešno nazivaju native-novinari, osobe su čiji je posao pisati nenovinarske članke, odnosno producirati sadržaje po narudžbi oglašivača. To je zanimanje dijametralno suprotno zanimanju novinara, čiji je cilj pisanje tekstova ili stvaranje sadržaja općenito u interesu javnosti, neovisno o bilo kakvim interesima subjekata o kojima se izvještava.“
Svoje priopćenje Vijeće časti dopunjuje citiranjem pojedinih odredbi Kodeksa časti hrvatskih novinara koje reguliraju odnos novinarstva i marketinga:
Članak 21.: “Novinar se ne smije baviti poslovima koji bi mogli ugroziti njegovu neovisnost, objektivnost i samostalnost prosuđivanja, narušavajući njegov novinarski dignitet. Mora izbjegavati situacije koje bi ga mogle uvući u sukob interesa i zaprijetiti njegovom osobnom ugledu i ugledu novinarske profesije. Novinar ne prihvaća darove, usluge, nagrade, plaćena putovanja, dodatno zapošljavanje, rad u politici i druge pogodnosti koje bi mogle umanjiti ili dovesti u pitanje njegovu vjerodostojnost, kao i vjerodostojnost novinarske profesije. Treba izbjegavati i sve druge situacije koje mogu stvoriti dojam o njegovoj pristranosti. Ako se nađe u sukobu interesa, mora ga otkriti javnosti. Novinar je dužan oduprijeti se svim oblicima pritisaka pojedinaca ili skupina da utječu na njegovo izvještavanje te o takvim pokušajima ima pravo obavijestiti javnost.”
Članak 24.: “Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima.”
Članak 31.: “Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i preplitanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.”
Autori oglašivačkih tekstova nisu kolege novinarima. Oglasi nisu novinarstvo. Riječ je o različitim zanimanjima koja zbog očuvanja integriteta novinarstva moraju ostati jasno odvojena.
Možemo zaključiti da predsjednički kandidati koji o ovome svemu „nisu informirani“, ili „ne razumiju“, već sudjeluju u brisanju granice između novinarstva i marketinga, time predstavljaju opasnost za demokratske standarde zemlje kojom žele predsjedavati. Novinarstvo je od presudne važnosti za demokraciju jer omogućava informiranost građanki i građana; a marketing teži njihovom manipuliranju.
