Hrvatske vode spremaju se zaliti betonom dio dravske obale u Osijeku. Tek par kilometara dalje istodobno provode europski projekt revitalizacije starog korita Drave u prirodno stanje. “Grad i Višnjevac se mogu kvalitetno spojiti šetnicom i bez gotovo 10 tisuća tona betona i asfalta koliko je projektom planirano sliti u taj pojas obale. Tražimo privremenu obustavu projekta dok se ne provede potpuna i neovisna procjena te razrade održivije alternative”, istaknuli su iz Građanske inicijative “Za zeleni Pampas” koja se obratila i Europskom parlamentu u pokušaju da od hrvatskih institucija spase područje zaštićeno na čak tri razine uključujući i UNESCO.
U vrijeme kada u Europskoj uniji kreće u provedbu Direktiva o obnovi prirode, Hrvatske vode spremaju se zaliti betonom dravsku obalu u Osijeku. Riječ je o projektu „Obaloutvrda na desnoj obali rijeke Drave na dionici između 22,5. i 24,5. kilometra rijeke i nasipa Višnjevac – Osijek“.
Projekt uključuje i područje Pampasa, dijela obale Drave koji je za građane danas kupalište i omiljeno zeleno mjesto za druženje. Dok na ovom potezu Hrvatske vode planiraju zabetonirati dravsku obalu sa sedam do 10 tisuća tona betona tek par kilometara dalje te iste Hrvatske vode istodobno provode revitalizaciju starog korita Drave, iz europskih sredstava. Tamo gdje nema europskog nadzora prolazi betoniranje, a tamo gdje se može izvući europski novac rijeka se vraća u prirodno stanje.
“Betonski dio obale koji već postoji u samom gradu rješenje je iz prošlog stoljeća, recimo da smo navikli na to, ali sada se ide u urbanizaciju dijela koji je dosad sačuvan i za koja postoje drugačija rješenja. Trebali bismo napredovati od rješenja koja su korištena prošlog stoljeća, ali ovdje se planira i betonski zid i betonski nasip, što je nastavak loših praksi. Mi želimo da cijela ta paradigma bude dovedena u pitanje”, kaže Mirko Andrić iz građanske inicijative Za zeleni Pampas koja se protiv ovog napada na Dravu bori još od 2022. godine.
Projekt je podijeljen na četiri faze, a radove na prvoj fazi su povodom Svjetskog dana voda u ožujku na dužini šetnice u dužini od 442 metra koja košta 8,3 milijuna eura javnog novca, otvorili predstavnici Hrvatskih voda zajedno s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković koja u ovom apsurdu izgleda ne vide problem.
“Projekt je namjerno rascjepkan kako bi se suzbila mogućnost da se projekt odgodi, da ne padne u vodu. Tako se veliki projekti cjepkaju da bi se aktivizam umrtvio jer traži stalno neki dodatni angažman od građana”, kaže Andrić.
Rascjepkavanje projekata je postala sad već utvrđen praksa u Hrvatskoj, viđena na primjerice slučaju niza klaonica pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji ili više projekata vjetroelektrana u okolici Gračaca. Time se svjesno izbjegava provođenje objedinjenih procjena utjecaja na okoliš svih projekata što je zakonska obaveza i nadležne institucije tu praksu ne bi smjele dozvoliti.
Tako se sadašnji radovi provode čak i bez izrađene studije utjecaja na okoliš iako se provode unutar više razina zaštićenih područja: mreže Natura 2000, Regionalnog parka Mura-Drava i UNESCO-ova rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. To je i jedna od ključnih zamjerki inicijative Za zeleni Pampas. Projekt se provodi na osnovu elaborata zaštite prirode koji je namijenjen provođenju manjih zahvata kada se ne izrađuje cijela studija, a inicijativa upozorava da je postojeći elaborat izradila ista tvrtka koja je projektirala zahvat te kako se, primjerice, u cijelom elaboratu ne spominje UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.
“I običnom je laiku jasno, kako gradnja u zoni tri područja zaštite okoliša, a bez studije utjecaja na okoliš, nikako ne može biti dobro rješenje. Postoje suvremeni, prirodi bliski pristupi koji postižu iste ciljeve bez devastacije okoliša. Grad i Višnjevac se mogu kvalitetno spojiti šetnicom i bez gotovo 10 000 tona betona i asfalta koliko je projektom planirano sliti u taj pojas obale”, ističu iz inicijative te upozoravaju kako bi planirana mogla imati dugoročne negativne posljedice na mikroklimu, povećati efekt urbanih toplinskih otoka te nepovratno narušiti prirodne riječne ekosustave.
Riječ je o dijelu Osijeka koji nema nijednog parka, a u kojem živi 30 000 ljudi. Pampas im je jedina preostala zelena zona.
“Kažu da će posaditi stabla, ali nije isto ako sada posadimo patuljasta stabla i čekamo 10-15 godina da porastu. Tamo mi danas imamo srne, dabrove i druge životinje koje će izgubiti stanište. Mi nismo protiv oplemenjivanja prostora, ali u skladu s praksama 21. stoljeća”, dodaje Andrić.
Kako su se sve institucije u Hrvatskoj godinama oglušivale na njihove zabrinutosti iz Inicijative su se obratili Europskom parlamentu te je njihov zahtjev za preispitivanjem projekta uređenja obaloutvrde na Dravi u Osijeku sredinom travnja dobio jednoglasnu potporu apsolutno svih političkih opcija u Odboru za predstavke EP-a.
Na sjednici Odbora, na temelju predstavke koju je inicijativa uputila još u studenom prošle godine, donesena je odluka kojom se od Europske komisije traži službeno očitovanje o projektu, uz najavu dodatnog ispitivanja i izravne komunikacije s nadležnim institucijama u Hrvatskoj.
“Poslana je jasna poruka, a to je da je potrebno službeno očitovanje o projektu prije bilo kakve betonizacije obale Drave, umjesto samo postojećeg elaborata koji je radio sam investitor. Svaki projekt koji zahvaća osjetljiva područja poput mreže Natura 2000 mora se temeljiti na potpunoj, neovisnoj i transparentnoj procjeni utjecaja na okoliš. Očekujem da će Europska komisija i nadležna tijela u Hrvatskoj osigurati da se poštuju direktive Europske unije jer Osijek zaslužuje Pampas kao zeleni prostor druženja, a ne kao još jedno betonizirano područje koje će samo pojačati urbano zagrijavanje u gradu”, izjavio je Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu i član Odbora za predstavke, a koji je ispred Europskih zelenih na Odboru dao podršku predstavci.
Odluka Odbora dolazi i u kontekstu šireg europskog zakonodavnog okvira, uključujući obvezu poštivanja direktiva Europske unije te načela “Ne čini značajnu štetu” (DNSH), kao i ciljeva Zakona o obnovi prirode.
“Svi klubovi u Odboru bezrezervno su nas podržali, prepoznavši da se ne radi o jeftinom stranačkom politiziranju i interesnim igrama već o pitanju kvalitete života i naše zajedničke budućnosti. Ovo je ujedno i poruka da građani imaju pravo aktivno sudjelovati u odlučivanju o prostoru u kojem žive. Ovo je inicijativa koja pokazuje da građani žele svoj Pampas i Osijek čuvati kao zeleni meandar rijeke Drave”, rekao je Andrić.
Iz inicijative smatraju kako bi ishod postupka pred Europskom komisijom mogao bi imati šire implikacije ne samo za Osijek, već i za upravljanje riječnim ekosustavima i zaštićenim područjima diljem Europske unije.
Predstavkom se Europski parlament pozvalo da preporuči privremenu obustavu projekta dok se ne utvrdi njegova usklađenost s europskim propisima, te da preporuči izmjenu projekta u skladu s Zakona o obnovi prirode, koji traži rješenja utemeljena na prirodi i klimatskoj otpornosti.
“Ni nakon ove odluke Odbora za predstavke reakcije institucija nije bilo, više ih je bilo od neslužbene javnosti. U gradu Osijeku niče čitav niz inicijativa, građani su shvatili da moraju aktivno preuzeti glas u svoje ruke, želimo da se sve zajedno usuglase i da idemo prema gradu s prijedlogom da se osnuje zeleni savjet grada, grad to nema, ali očito postoji velika potreba za tim. Pred našim očima zeleni Osijek postaje grad betona, a iz Grada kao institucije nema reakcije, ignoriraju nas”, kaže Andrić.
Vezano uz betoniranje Drave, i Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije oglušili su se na naše upite.
“Stvar je u građevinskim interesima Hrvatskih voda. Bojimo se za ovaj projekt, ali i već govore o učvršćivanju druge obale Drave, isto jednog zelenog pojasa. Uhvatili su ritam. Uži urbani pojas je gotov pa se sada prebacuju na druge dijelove iako za time nema stvarne potrebe. I sam elaborat za ovaj projekt koji je u tijeku pokazuje da nema stvarne opasnosti od poplava”, zaključuje Andrić.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.