Najveće zaštićeno riječno područje u Europi koje je jučer UNESCO proglasio prvim na svijetu 5-državnim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav, međunarodni je primjer sinergije zaštite prirode i održivog razvoja.
Dok se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode, jučerašnje proglašenje 5-državnog rezervata Mura-Drava-Dunav od strane UNESCO-a u Abuji, Nigeriji, povijesni je korak prema novom dobu za prirodu i ljude.
Rezervat biosfere, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, proglašenjem je službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja. Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere također je znan i kao Europska Amazona.
„Proglašenje od strane UNESCO-a važan je pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30% kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava”, rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.
Iako ideja o 5-državnom UNESCO rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav datira s kraja prošlog stoljeća, rad institucija na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine. Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.
Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja.
„U vrijeme klimatske krize i velikog izumiranja vrsta, zaštita prirode postaje pitanje preživljavanja. Proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav važan je korak prema zelenoj i održivoj budućnosti u kojoj nema više prostora za negativne prakse poput novih projekata izgradnje hidroelektrana, nepotrebne regulacije rijeka ili vađenja sedimenta. Europsku Amazonu stoga vidimo kao dobar primjer suživota ljudi i prirode“, dodala je Kalauz.
Vrijednost zaštite ovog područja prepoznala je i Europska unija koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti prirode i razvoju ovog područja.
„Iako smo proglašenjem 5-državnog rezervata biosfere postigli jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće naraštaje, još nas čeka puno posla. Kako ne bismo imali još jedan ‘papirnati park’, potrebna je veća predanost donositelja odluka, ali i gospodarstvenika s ciljem poticanja održivog razvoja Europske Amazone. Očekujemo nastavak dobre suradnje, istinski živi rezervat biosfere u kojem se priroda obnavlja, potiče inovacija i u kojem su lokalne zajednice pokretači promjena“, istaknula je voditeljica inicijative Mura-Drava-Dunav u WWF Adriji Ivana Korn Varga.
