Bugarska i Mađarska posljednje su dvije u nizu europskih država koje su zabranile prodaju energetskih pića djeci. “Hrvatska vlada već godinama odgađa odluku nauštrb zdravlja djece”, upozorava Biljana Borzan.
Bugarska je krajem lipnja zabranila prodaju energetskih pića djeci, kao zadnja u nizu država Europske unije koje su to već učinile, počevši s Litvom i Latvijom koje ovu zabranu imaju već desetak godina, od 2014. i 2016.
Tim je povodom Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane, još jednom upozorila kako Hrvatska ovo pitanje nije regulirala.
“Ne postoji nijedan valjani razlog da Hrvatska i dalje bude slijepa točka na europskoj mapi zaštite djece. Više nije pitanje hoćemo li nešto poduzeti, već zašto uporno nećemo”, kaže Borzan.
Još 2018. je upravo SDP podnio prijedlog zakonske zabrane prodaje energetskih pića djeci no prijedlog je odbijen.
“Vlada se već sedam godina skriva iza navodne potrebe za ‘dodatnim istraživanjima’. I to nakon što smo u Saboru još 2018. dobili odbijenicu uz argument da ‘nema znanstvenih podataka’ o štetnosti pića koje sadrže 300 mg kofeina po litri i koje piju djeca od 10 godina”, kaže Borzan.
U međuvremenu je 2021. zabilježen i prvi slučaj smrti nakon konzumacije veće količine energetskih pića, kada je u Zagrebu preminuo 13-godišnji dječak. Velike količine kofeina i taurina bile su kobne za djačaka, a i danas se u trgovinama redovito može vidjeti osnovnoškolsku djecu kako stoje na blagajni s energetskim pićima u rukama.
Pravo države članice da uvede zabranu radi javnog zdravlja iskoristila je i susjedna Mađarska u kojoj je zabrana stupila na snagu početkom lipnja. Prošle godine zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima uvela je i Rumunjska, gdje je također 2021. zabilježen smrtni slučaj 13-godišnjaka nakon konzumacije nekoliko energetskih pića. Također, od početka 2024. maloljetnici energetska pića ne mogu kupiti ni u Poljskoj.
U Litvi koja je prva uvela zabranu u EU-u prodaja energetskih pića zabranjena je osobama mlađim od 18 godina prema Zakonu o hrani i kažnjiva je novčanom kaznom od 57 do 115 eura. Ako druge osobe kupuju energetska pića maloljetnicima, bit će kažnjene novčanom kaznom od 14 do 57 eura. Zabranjeno je i oglašavanje takvih proizvoda u prostorima u kojima se okupljaju maloljetnici.
I neke države izvan Europe uvele su takve zabrane. Od početka ove godine u Kazahstanu je zabranjena prodaja energetskih pića mlađima od 21. godine, a u Uzbekistanu mlađima od 18 još od 2018.
I u nekim članicama EU-a u kojima zabrana još nije uvedena, u tijeku su rasprave i pripreme. U Španjolskoj tako rasprave i prijedlozi za regulaciju energetskih pića traju već nekoliko godina, a Ministarstvo socijalnih prava, zaštite potrošača i Agende 2030 priprema zakonodavstvo kojim će se zabraniti prodaja energetskih pića u školama diljem zemlje. I Česi raspravljaju o potencijalnim ograničenjima energetskih pića, prenosi Deník Referendum. Zastupnica u češkom parlamentu Olga Richterová iz liberalne Piratske stranke smatra da “baš kao što se društvo složilo da cigarete ne bi smjele biti u rukama djece, isto bi trebalo vrijediti i za energetska pića” te je predložila da djeca mlađa od 15 godina ne bi smjela konzumirati ta pića.
“Prekomjerna konzumacija energetskih pića kod djece najčešće ima posljedice na kardiovaskularni i živčani sustav. Posebno negativno utječe na raspoloženje i regulaciju sna. Hormonska ravnoteža u odnosu na nadbubrežne žlijezde i spolne hormone se pogoršava, a povećava se i rizik od metaboličkih poremećaja, uključujući inzulinsku rezistenciju, prekomjernu težinu i pretilost”, komentirala je prof. dr. Darina Naydenova, specijalistica za prehranu i dijetetiku, za Mediapool.bg povodom bugarske zabrane prodaje energetskih pića maloljetnicima.
Borzan pak ističe kako hrvatska Vlada već godinama odgađa odluku i to nauštrb zdravlja djece te navodi kako čak 86% 16-godišnjaka u Hrvatskoj konzumira energetska pića, a gotovo polovica ih to kombinira s alkoholom. Također, više od 50% djece mlađe od 12 godina ih pije.
“Svakim danom raste broj djece s prekomjernom težinom, ovisnosti o kofeinu i rizičnog ponašanja koje je povezano s konzumacijom ovih pića. Slušali smo da nemamo dovoljno definiran pravni okvir, da ne znamo što je to ‘energetsko piće’, da se ne može dokazati štetnost. A istovremeno zemlje s puno manje resursa i političkog otpora uvode zabrane u nekoliko mjeseci. Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?”, zaključuje Borzan.
Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor iz Ministartsva zdravstva.
Članak je nastao u suradnji s mrežom PULSE, europskom inicijativom koja podupire prekogranično novinarstvo. U izradi članka surađivali su Martina Bozukova (Mediapool.bg, Bugarska), Guillermo Cid (El Confidencial, Španjolska) i Justė Ancevičiūtė (Delfi, Litva).
