Participativno budžetiranje napokon je stiglo u Zagreb. Od 250 prijedloga građana prihvaćeno je njih 16. Tako će u 2025., između ostalog, Gajnice dobiti skate park, a Vrbik motorički park.
„U kvartovskom igralištu na Vrbiku nedostaje sprava za djecu od 6 godina pa nadalje. Predložila bih jednu novost u Zagrebu koja je primjerena za osnovnoškolce, ali i za srednjoškolce i odrasle, a to je motorički park.“ Ovo je jedan od prijedloga stanovnika Zagreba koji su prihvaćeni i bit će financirani i izvedeni u 2025. godini kroz pilot projekt participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu „Daj prijedlog za bolji kvart!“.
Upravo je prijedlog motoričkog parka na igralištu poznatom kao Kalimero dobio najviše glasova građana, saznajemo od Gorana Đulića, predsjednika Vijeća gradske četvrti Trnje, na čijem se području nalazi to igralište.
„Motorički park je nešto što je jako zanimljivo (samo Ivanić Grad ima takvo nešto za sad), a i jako korisno jer može privući djecu i mlade da se odmaknu od ekrana i provedu vrijeme razvijajući motoričke sposobnosti“, navela je predlagateljica koja se potrudila poslati i fotografije sličnih parkova iz inozemstva.
Na području druge gradske četvrti koja je sudjelovala u pilot projektu, Podsused-Vrapče, bit će pak sagrađen skate park što je predložilo više građana. „Skateparkovi potiču fizičku aktivnost i rekreaciju. Oni pružaju alternativu sjedenju pred ekranima i potiču zdrav rast i razvoj“, navode građani u zahtjevu. Projektiranje parka na križanju Ulice Dubravica i Sigetja ujedno je i najskuplji odabrani prijedlog na što je planirano utrošiti 100 000 eura.
Osim motoričkog i skate parka građani su predlagali uređenja dječjih igrališta, nove klupe na javnim površinama, tartan staze, sjenice, sadnju zelenila, uređenje pješačkih staza. U sklopu pilot projekta stiglo je čak 250 prijedloga građana u četiri gradske četvrti, Peščenica-Žitnjak, Trešnjevka-jug, Podsused-Vrapče i Trnje, u kojima je provedeno uključivanje građana u odlučivanje na koje se projekte i u koje svrhe troši javni novac.
Prvo su tijekom listopada građani predlagali projekte. Vijeća gradskih četvrti i nadležni gradski uredi odabrali su one koji se mogu financirati u sklopu komunalnih aktivnosti gradskih četvrti, uklapaju se u predviđena financijska sredstva te se nalaze na gradskim česticama.
„Građani su predlagali i neke stvari koje nisu vezane uz komunalnu problematiku kao što je uređenje tržnice Trnje te smo te prijedloge proslijedili na druge odgovorne adrese. Što se tiče prijedloga kao što su postavljanje klamerica za parkiranje bicikala, za te smo stavke izglasali zaključke te će njihovo financiranje ići kroz redovnu proceduru“, kaže Đulić.
O odabranim su projektima krajem studenoga glasovali građani tih gradskih četvrti i izabrali njih 16 ukupne vrijednosti 363.000 eura, što će se financirati iz planova komunalnih aktivnosti u 2025. godini. Za prijedloge za Trnje nije mogao glasati netko iz, primjerice, Novog Zagreba nego isključivo osobe koje imaju prebivalište ili boravište u toj gradskoj četvrti.
„Ideja iza pilot projekt je da građani mogu predlagati i sudjelovati i ako se ne žele politički aktivirati, te da ne ovise samo o dobroj volji mjesnog odbora“, kaže Đulić koji naglašava kako ovakav format sudjelovanja građana postoji u brojnim drugim sredinama u različitim oblicima. Tako, primjerice, na razini Krapinsko-zagorske županije djeca predlažu svoje projekte za financiranje, a u slovenskom Kopru se participativno budžetiranje provodi na razini cijelog grada.
Participativno budžetiranje provodit će u Zagrebu i u 2025. godini.
Od Brazila do Europe
Brazilski grad Porto Alegre koji prakticira participativno budžetiranje još od 1989. godine, sinonim je za uključivanje građana u kreiranje budžeta. Iako Porto Alegre nije bio prvi u tome, postao je referentna točka jer je proizašao iz pregovora lokalne vlasti i socijalnih pokreta. Naime, na lokalnim izborima 1988. godine, nakon donošenja prvog demokratskog ustava u Brazilu, snažne kvartovske organizacije odlučile su dati potporu stranci koja će podržati veću participativnost u donošenju budžeta. Iz Porto Alegrea participativno budžetiranje se proširilo Južnom Amerikom, a potom stiglo i u Europu.
“Pitanje budžeta je dugo vremena prodavano kao tehničko pitanje kojim se bave samo sposobne elite. Budžet je potrebno vratiti u polje politike jer to jest političko, a ne puko tehničko pitanje“, rekao je Giovanni Allegretti, teoretičar participativnog budžetiranja, u intervjuu za H-Alter još 2014. godine.
