Besplatni dućan Džabac, dvije besplatne radione za popravke računala i posudiona alata – novosti su sa zagrebačke solidarne i DIY scene.
„Samoorganizirajmo se, niš nas ne košta“, piše na velikom banneru obješenom na barakama bivšeg željezničkog kolodvora Samoborčeka, na uglu ulice Andrije Žaje i Adžijine u Zagrebu. Napuštene prostorije očistila je skupna samoorganiziranih građanki i građana i ovdje svakoga petka od 12 do 18h otvaraju vrata besplatnog dućana, Džabca. U Džabcu je sve džabe, ima tu odjeće, obuće, povrća prikupljenog na tržnicama nakon zatvaranja, higijenskih proizvoda, igračaka, posuđa. Svi mogu donesti stvari i hranu, ali i uzeti što im treba.
„Najbolje se bojkotira, kad se u Džapcu džabe bira“, piše na drugom transparentu koji sugerira da je Džabac nastao kao odgovor na bojkot koji se od početka godine provodi kao reakcija na podivljale cijene hrane u trgovinama.
„Upravo ovakvi primjeri, koji su lako prenosivi na druge krajeve i kontekste – potrebno je malo umrežavanja i puno dobre volje, ono su što će ljudima materijalno pružiti što im treba, dati im nadu i stvoriti osjećaj brige i zajedništva u ovim teškim trenucima“, naglašavaju pak iz Zelene akcije u svom proglasu podrške bojkotu, ali i kolektivnoj akciji, osvrćući se na rast stope inflacije, nenormalne cijene hrane i usluga poput najma stambenog prostora te vrtoglavo produbljivanje siromaštva.
Zelena akcija već godinama promiče ekonomiju dijeljenja i DIY kulturu te se u prostorima te udruge djeluje više inicijativa koje promiču solidarnost. Četvrtkom je tu već dobro poznata Biciklopopravljaona gdje volonteri pomažu ljudima popraviti bicikle, jednom mjesečno se održava radionica Popravimo zajedno u stilu Repair Cafea gdje se mogu popravljati mali kućni uređaji, a tu su i radionica popravaka šivanja Šiv-Pop i mjesečne razmjene odjeće.
Od početka godine je zagrebačka DIY scena bogatija i za čak dvije besplatne radione za besplatne popravke računala, u ovom digitalnom dobu nezamjenjivih pomagala. U MaMa-i su pokrenuli FixLAB svakog utorka u 20h. Tu će vam pomoći da se pozabavite s hardverskim problemima kao što su zamjena RAM-a, pregled matične ploče, softverskim poteškoćama kao što su reinstalacija operativnog sustava, rješavanje grešaka, brisanje virusa, instalacijom Linuxa i prelaskom na open-source sustave, ugradnjom i zamjenom RAM-a ili diskova, obnavljanjem starih računala i opreme…
„Želimo ljudima demistificirati DIY popravke računala, želimo da izgube strah od toga da otvore računalo, pogledaju, promijene što treba jer je dosta toga u biti jednostavno“, kaže Vedran Gligo, voditelj MaMa-inog HackLaba 01 u sklopu kojega se održava i FixLAB.
HackLab je inače posvećen promociji slobodnog softvera, ali kako kažu, to se ne odnosi samo na računalni kod „već i na dijeljenje sa zajednicom“.
Na Trešnjevci udruga Upiklići također vodi IT Repair Cafe, IT Popravi (Aj ti popravi), u sklopu kojega subotama organiziraju radionice popravljanja.
Na festivalu Zelena džungla udruga Zeleni laboratorij predstavila je pak krajem ožujka Posudionu alata koja uskoro kreće s radom. Alate skupljaju već šest mjeseci pa tako imaju široku paletu bušilica, alata za obradu drva i metala, a najponosniji su na aparat za varenje te uskoro planiraju održati i radionicu varenja. Alat će se moći posuditi putem web obrasca koji će uskoro biti dostupan, a osim članstva u udruzi uvjet za posuđivanje bit će da se sudjeluje u jednoj volonterskoj akciji udruge koja se upravo bavi i promicanjem solidarnosti i zelenih politika.
„Na volonterskim se akcijama ljudima upoznaju i druže. U Hrvatskoj pomalo zaostajemo u sharing ekonomiji, a poruka koju mi želimo poslati je da se volontiranje i solidiranost isplate“, kaže Dario Juričan iz Zelenog inkubatora.
Sudjelovanjem u aktivnostima koje su besplatne ili samim davanjem i uzimanjem stvari koje su još upotrebljive od drugih stvaramo mrežu solidarnosti, što u Zelenoj akciji smatraju neprocjenjivom društvenom vrijednošću.
„Uvijek netko ima više, a nekada smo to i mi sami i trebamo prepoznati trenutke kada smo to mi. Bitno je da uvijek postoje takve opcije. U vremenima krize kada se ne možemo osloniti na državu i institucije, moramo se osloniti jedni na druge“, zaključuje Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije.
Solidarnost u krizi: Građani spašavaju stvar u Valenciji
Važnost izgradnje solidarnosti u zajednici osobito se pokaže u, primjerice, prirodnim katastrofama kakva je pogodila područje španjolske Valencije krajem prošle godine. Poplave ogromnih razmjera dovele su brojne ljude u probleme preživljavanja, na koje, pokazalo se, institucije države nisu mogle adekvatno odgovoriti. Brojne grupe samoorganiziranih građana popunile su te rupe. Grupe poput Udruženje stanara Benimaclet i Carolines Baixes Bonfire prikupljale su vodu, hranu i pokrivače no kako su brojni građani bili odsječeni jer je voda preplavila ili odnijela dijelove ceste da bi se pomoć dostavila uskočila je opet grupa građana. Spontani kolektiv off-road entuzijasta 4X4 Off Road Alicante u hitnim slučajevima poput ovog u Valenciji pomažu u spašavanju te su dostavljali pomoć.
Građani Barcelone također su se mobilizirali pa je Udruga za političko sudjelovanje organizirala autobuse volontera koje su išli pomagati u čišćenju. Vrlo brzo su imali stotine ljudi na listi čekanja za mjesta u autobusima. “Stvarno smo oduševljeni, to je spektakularno. Prijavili su se ljudi iz svih sfera života, u dobroj formi, spremni učiniti što god im se kaže, uključujući vatrogasce, osoblje hitnih službi i osoblje civilne zaštite”, komentirala je glasnogovornica grupe Pilar za El Confidential.
Austrija: Riješili problem poreza na doniranu hranu
Kada pravne osobe kao što su supermarketi i požele donirati viškove hrane, suoče se s problemom poreza na donacije. Donatorima je tako jeftinije baciti hranu nego je donirati. No austrijski parlament je kroz reformu Zakona o pdv-u uveo “nultu poreznu stopu” na doniranje hrane od 1. kolovoza 2024. godine, usprkos zakonskih zahtjeva EU-a o PDV-u.
Izmjena zakona je bila prijedlog Instituta za financijsko pravo Sveučilišta u Beču i udruge Tafel Österreicha koja prikuplja donacije od supermarketa, pekara i poljoprivrednika te ih prerađuje u obroke koji se dijele u socijalnim ustanovama. „Austrija bi tako mogla postati uzor drugim državama EU“, uvjerena je direktorica Tafel Österreicha Alexandra Gruber.
U Hrvatskoj se hrana može donirati, ali samo prema točno određenim i ograničavajućim uvjetima, sukladno Pravilniku o doniranju hrane i hrane za životinje. Donirati se bez plaćanja PDV-a može hrana koja je pred istekom roka trajanja, koja zbog nedostatka u pakiranju ili označavanju nije prikladna za prodaju i u slučaju prirodnih katastrofa. Tu je i uvjet da se donira isključivo neprofitnim pravnim osobama koje su registrirane kao posrednici koji sudjeluju u lancu don
