Dramatične fotografije šire se ovoga vikenda po društvenim mrežama, zbunjene ptice selice, posebno lastavice, okupljaju se po prozorima i balkonima, lete nisko u skupinama. Austrijske udruge koje se bave pticama objavile su fotografije desetaka ptica koje uginule ili nemoćne leže na tlu. Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti. “Dojave stižu sa svih strana, svi smo nemoćni“, kaže Manuel Jacmenović iz Društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij. Sa sve učestalijim naglim promjenama vremenskih uvjeta koje su posljedica klimatskih promjena, ove krhke ptice nemaju šanse.
Godine 1974. su se nakon nagle promjene vremena tisuće lastavica smrzavale i ugibale u vlaku. U očajničkom pokušaju da ih se spasi, volonteri su ih vlakovima slali prema jugu. Nažalost, većina ih ipak nije preživjela. Na ovaj su tužni povijesni događaj podsjetili iz austrijskog ogranka udruge BirdLife tijekom vikenda objavivši i fotografije mrtivh i nemoćnih ptica koje leže po podu. No fotografije su snimljene posljednjih dana, a ne 1974.
I po društvenim mrežama u Hrvatskoj šire se fotografije lastavica koje se okupljaju na prozorima i balkonima u skupinama i ljudi se pitaju što se događa. I dok se uglavnom slože kako se okupljaju prije leta na jug, nažalost objašnjenje nije toliko romantično. Nagla promjena vremena zatekla je ove krhke ptice selice koje nisu još stigle odletjeti u tople krajeve gdje odlaze upravo stoga jer se ne mogu nositi s hladnim vremenom. U normalnim kalendarskim godinama lastavice ovdje ostaju do sredine listopada, a sada je temperatura dramatično pala doslovno preko noći.
„Lastavica treba toplinu da bi normalno funkcionirala, to je i glavni razlog seobe na jug, uz to trebaju joj insekti, koje lovi u letu. Ako toga nema, laste propadaju, upravo kao što svjedočimo ovih dana. Okupljaju se u većem broju da bi podigle tjelesnu temperaturu, ali nažalost, hladnoća i kiša potjerale su i insekte u zaklon pa nemaju hrane“, objavio je pak Manuel Jacmenović iz Društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij.
Sve ovo ugrožava lastavice pa puno ljudi zove Ornitološki laboratoriji, prijavljuju kako se lastavice uvlače u štale, pitaju kako im pomoći. U nedjelju su tako primili pozive iz Međimurja, Zagreba, Čazme, Samobora… Očekuju da će straditi veliki broj lastavica, posebno onih mlađih, a što hladnoća duže traje manje su šanse da se oporave.
„One traže zaklon u garažama, štalama, raznim toplim prostorijama, zaklonjenim od nepogoda, koje im pružaju sigurnost. Pustite ih unutra. One slabije možemo staviti u neku prostoriju koja ima višu, ali ne previše, temperaturu od one vani. Držati ih tamo dok ne prođe val hladnoće, međutim problem je tekućina i hrana“, navodi.
Lastavice se hrane insektima, ne prihvaćaju drugu hranu. Ako ih čovjek othranjuje, može im ponuditi crve brašnare no pitanje je hoće li i njih prijvatiti.
„Već je prekasno jer su one već izgubile masu. To bi trebale nadoknaditi, a to mogu samo ako puno jedu. No nemaju što jesti jer su se insekti povukli pred hladnoćom, a naučiti ih na brzinu da jedu crve je teško s obzirom da su to divlje ptice“, navodi Jacmenović.
No, Iako garancije za uspjeh nema jer su ovo krhke i osjetljive ptice i narušavanje prirodne ravnoteže im nikako ne odgovara, iz Ornitološkog laboratorija predlažu da im se stavi plitku posudu s vodom i crvima brašnarima u prostoriju gdje smo ih sklonili te im se barem tako pokuša pomoći.
„Ne možemo puno učiniti, jedino ovo što sam naveo, možda spasimo pokoju pticu. Svi smo nemoćni. Tužno je to do bola“, kaže Jacmenović koji očekuje da će ova hladnoća značajno oštetiti populaciju lastavica. One su se već trebale spremati na jug, a sada bi im trebalo dva do tri tjedna sunčanog vremena da nadoknade ovaj gubitak snage. Ukratko, one sada ni nemaju više snage za let u spas toplijih krajeva.
Osim lastavica ugrožene su i ostale vrste ptica koje se hrane insektima. Uz lastavice najugroženije su čiope no dio njih je već ranije odletio prema jugu. Sa sve učestalijim naglim promjenama vremenskih uvjeta koje su posljedica klimatskih promjena, ove krhke ptice nemaju šanse.
„Već nekoliko godina imali smo visoke temperature ljeti i zimi, a na valove ekstremno hladne jeseni i proljeća. Pada snijeg kada već dođu i rode i lastavice, a to nikako nije dobro. One moraju preživljati hladnoću u proljeće, a onda i u jesen“, zaključuje Jacmenović.
