Najznačajnije povećanje, u dijelu kulture, predviđeno je za plaće i doprinose zaposlenih u gradskim kulturnim ustanovama.
Sredinom listopada, pred vijećnicima zagrebačke Gradske skupštine naći će se i prijedlog rebalansa gradskog proračuna. U prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Zagreba za 2022. i projekcija za 2023. i 2024. – koji je upravo objavljena u najavi iduće sjednice Gradske skupštine – ukupan planirani iznos povećava se za 721,2 milijuna kuna. To znači da bi ovogodišnji zagrebački proračun porastao s 15,1 milijardi kuna na nešto više od 15,8 milijardi kuna.
„Sukladno Zakon o proračunu, ako se tijekom proračunske godine povećavaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici, proračun je potrebno uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka“, rekla je u ime predlagatelja Gordana Prgomet iz Gradskog ureda za financije i javnu nabavu, braneći pred Odborom za kulturu razloge zašto Grad Zagreb ide s rebalansom.
Za razliku od lani kada je u tadašnjem rebalansu u dijelu za kulturu bio naglasak na rezanju proračuna za 2021. naslijeđenog iz vremena gradonačelnika Milana Bandića, ovogodišnjim rebalansom većina „kulturnih“ stavki ostala je nedirnuta ili je došlo do povećanja. U dijelu koji se tiče Programa javnih potreba u kulturi predlažu se povećanja od ukupno 34,4 milijuna kuna, odnosno s 546,5 milijuna kuna na 580,9 milijuna kuna. Lani je to povećanje iznosilo samo 1,2 milijuna kuna. Gradski Odbor za kulturu u ponedjeljak je bez rasprave podržao predložene izmjene.
Najveće promjene u financiranju gradske kulture u 2022. godini tiču se povećanja izdvajanja za zaposlene u gradskim ustanovama za kulturu i opremanja kulturnih ustanova te sufinanciranja zagrebačkog HNK i Galerije Klovićevi dvori. Predviđeno je i povećanje izdvajanja za programe kulture i umjetnosti u zajednici, kao i za programsku djelatnost 35 javnih ustanova kulture kojima je Grad Zagreb osnivač.
Veća izdvajanja za radnike u gradskim kulturnim ustanovama
Iako na sjednici Odbora nije posebno apostrofirano, iz prijedloga rebalansa vidljivo je da je najznačajnije povećanje, u dijelu kulture, predviđeno za plaće i doprinose zaposlenih u gradskim kulturnim ustanovama kako bi se poštivao X. dodatak Kolektivnom ugovoru za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba. U tom dodatku Kolektivnog ugovora sklopljenom lani u prosincu, među ostalim stoji da će se od 1. listopada ove godine bruto osnovica za obračun plaće uvećati za 3,4 posto, odnosno da će s 4.240,64 kune narasti na 4.384,82 kune. Tako bi rashodi za zaposlene u gradskim muzejima, kazalištima, centrima za kulturu, knjižnicama i glazbenim institucijama porasli za 10,2 milijuna kuna, odnosno izdaci za zaposlene povećali bi se s 330,7 milijuna kuna na 341 milijun kuna.
Značajna stavka je i prijedlog većeg izdvajanja za materijalne rashode za redovnu djelatnost gradskih kulturnih ustanova za gotovo 10 milijuna kuna, sa sadašnjih 46,6 milijuna kuna na 56,4 milijuna kuna.
Znatno je uvećan i dio koji se odnosi na opremanje ustanova u kulturi. Predlaže se povećanje s 5 milijuna kuna na 12,2 milijuna kuna. Pod tom stavkom sada se ne smatraju samo nabava knjiga za knjižnice, otkup muzejske građe i nabava redovite uredske opreme, kako je to bilo u redovitom godišnjem proračunu, nego je sad uračunato i dodatnih 8 milijuna kuna za nabavu dugotrajne imovine. U tome je svakako bitna stavka nabava opreme za kazalište Gavella koja je znatno stradala u potresu i bez koje kazališna dvorana ne može funkcionirati. Dio se tiče i investicija povezanih s Fondom solidarnosti. Predviđena su tako sredstva za dodatna ulaganja na građevinskim objektima, odnosno za izradu projektne dokumentacije za uređenje prostora u koje se ustanove oštećene u potresu moraju preseliti kako bi se matične zgrade obnovile i za uređenje prostora u koje se ustanove privremeno smještaju do obnova matičnih zgrada.
Radni sporovi u HNK dolaze na naplatu
Rebalansom je predviđeno i više izdvajanja za zagrebački HNK, s 49 milijuna kuna na gotovo 54 milijuna kuna.
„Tijekom ove godine su došle na naplatu neke presude koje se vuku još iz 2006. godine, a tiču se djelatnika HNK, tako da smo to sada u rebalansu trebali osigurati da imamo dovoljno sredstava za isplatu do kraja godine“, objasnila je Jasna Tomažić iz Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
Riječ je zapravo o povećanju rashoda za zaposlene u HNK radi isplate razlika u plaći temeljem pristiglih oko 400 presuda vezanih za neisplatu uvećanja osnovice za 6 posto. U iznos od gotovo 5 milijuna kuna ulaze i sudski troškovi i zatezne kamate. Isti iznos treba osigurati i Republika Hrvatska kao suvlasnik zagrebačkog HNK.
Dobitnik ovogodišnjeg rebalansa trebala bi biti i Galerija Klovićevi dvori za koju se predviđa dodatnih 600 tisuća kuna. Na sjednici Odbora za kulturu nije posebno objašnjeno zašto dolazi do tog povećanja s 2,4 milijuna kuna na nešto više od 3 milijuna kuna.
Osjetno je povećanje i za programsku djelatnost 35 javnih kulturnih ustanova u vlasništvu Grada Zagreba. Prijedlog je da se rebalansom za tu svrhu izdvoji dodatnih 1,3 milijuna kuna. Od prosinca prošle godine – kada je donesen proračun za ovu godinu – to je već drugo povećanje za tu stavku. Prvo je proračunom za 2022. godinu bilo predviđeno 15,1 milijun kuna. Potom je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zaključkom u travnju ove godine, u okviru preraspodjele, taj iznos povećao na gotovo 20 milijuna kuna, da bi se sada rebalansom to popelo na 21,3 milijuna kuna.
Znatno povećanje je i za aktivnosti kulture i umjetnosti u zajednici, s 500 tisuća na 800 tisuća kuna, jer je – kako nam je rečeno – pristiglo oko 200 projekata za taj program.
Tko dobija manje, a tko ostaje na istom?
I dok je kultura i umjetnost u zajednici očito zanimljiva i važna gradskim vlastima (pa makar uvećanjem još uvijek simboličkih iznosa), jedna druga vrsta aktivnosti koja se tiče kulturne i umjetničke suradnje koja prelazi granice grada u predloženom rebalansu nije dobro prošla. Tako se na dva mjesta u Programu javnih potreba u kulturi za 2022. smanjuju sredstva za međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku suradnju i manifestacije. Za suradnju se smanjuju sredstva s 2,6 milijuna kuna na 2,5 milijuna, a za manifestacije s 512 tisuća kuna na 359 tisuća kuna. Nešto manje će dobiti i knjižnične djelatnosti. Proračunom je bio predviđeno 1,6 milijuna kuna, a rebalansom se predlaže 1,4 milijun kuna.
U dijelu javnih potreba u kulturi koji se tiče nezavisnih produkcija, ali i ustanova kojima je Grad Zagreb suosnivač, ipak je više djelatnosti rebalansom ostalo netaknuto – iznosi im nisu ni smanjeni ni povećani. Nositelji tih programa su različite umjetničke i druge udruge, organizacije, društva, razne institucije s područja kulture kao i ustanove kojima je Grad suosnivač. Tako ostaju na istom muzejske, glazbene, likovne i filmske djelatnosti, kao i financiranje centara za kulturu, kulturno-umjetničkog amaterizma, inovativnih umjetničkih kulturnih praksi i financiranje gradskih manifestacija. Ista sredstva ostaju i Centru za kulturu Histrionski dom, Centru za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, kao i za financiranje rada djelatnosti kulture Pučkog otvorenog učilišta. I dalje ostaju više nego simbolična sredstva od 300 tisuća kuna namijenjena za sufinanciranje projekata prijavljenih na natječaje europskih fondova ili partnerstvo za EU fondove. Nepromijenjeno je i financiranje članarine u Knjižnicama grada Zagreba djeci i učenicima s prebivalištem u Gradu Zagrebu od rođenja do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 15 godina života u iznosu od 800 tisuća kuna.
Sjednica bez opozicije
Na sjednici Odbora za kulturu bili su samo vijećnici iz Zagreb je naš! – Vili Matula, Teodor Celakoski i Tihomir Milovac. Gradske vijećnice iz opozicije – Ana Lederer (Blok za Hrvatsku) i Mirjana Kujundžić Tiljak (HDZ) – ispričale su svoj nedolazak.
Sjednica o rebalansu trajala je svega desetak minuta, a prijedlog je jednoglasno podržan. Podršku rebalansu za sada su dali i skupštinski Odbor za mjesnu samoupravu, Odbor za mladež i Odbor za nacionalne manjine.
Sjednica Gradske skupštine na kojoj će se raspravljati o prijedlogu rebalansa najavljena je za 13. listopad.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Kultura na H-Alter-u” koji sufinancira Grad Zagreb.